#: locale=en ## Tour ### Description tour.description = Zavičajni muzej ### Title tour.name = Pisarovina ## Skin ### Button Button_0399826A_2D79_4594_41BA_934A50D0E6B4.label = ČARDAK 5 > Button_045804C8_0AF6_FFC5_419B_3EC7E5537CBE.label = Lorem Ipsum Button_045814C8_0AF6_FFC5_419A_7EC6551D7377.label = Lorem Ipsum Button_045814C8_0AF6_FFC5_419A_7EC6551D7377.pressedLabel = Lorem Ipsum Button_045824C8_0AF6_FFC5_416A_D34FD7C01398.label = Lorem Ipsum Button_045874C8_0AF6_FFC5_418C_F2B104E6FB8D.label = Lorem Ipsum Button_0458C4C8_0AF6_FFC5_41A3_32CFAAA6C374.label = Lorem Ipsum Button_0458D4C8_0AF6_FFC5_4160_C1B5D9EFCC50.label = Lorem Ipsum Button_0458E4C8_0AF6_FFC5_4185_7BE19BCBEDC4.label = Lorem Ipsum Button_0458F4C8_0AF6_FFC5_4142_C23056028700.label = Lorem Ipsum Button_062AF830_1140_E215_418D_D2FC11B12C47.label = TZ Pisarovina Button_0A054365_2D09_CB9F_4145_8C365B373D19.label = ČARDAK 2> Button_0AEB5577_2D08_CE7B_41B6_192923248F4E.label = ČARDAK 1 > Button_0B73474A_2D18_CB95_41B5_180037BA80BC.label = ČARDAK 3 > Button_0B73474A_2D18_CB95_41B5_180037BA80BC.pressedLabel = AMENITIES > Button_15EF2665_3106_0035_41AE_9BACA1A48D02.label = Chill Out Button_15F5A318_3106_001C_41C5_9AA2EF2184CF.label = Terrace Button_1A1503C7_0AFB_F9CC_41A4_26A96A26F8F5.label = Lorem Ipsum Button_1A1513C7_0AFB_F9CC_419F_AE585CB35F12.label = Lorem Ipsum Button_1A1523C7_0AFB_F9CC_4164_6930B8A326C2.label = Lorem Ipsum Button_1A1533C7_0AFB_F9CC_4190_80C63BBD97F9.label = Lorem Ipsum Button_1A1543C7_0AFB_F9CC_4178_287A871A0A04.label = Lorem Ipsum Button_1A1563C7_0AFB_F9CC_4184_733B57ACB6DD.label = Lorem Ipsum Button_1A1563C7_0AFB_F9CC_4184_733B57ACB6DD.pressedLabel = Lorem Ipsum Button_1A1573C7_0AFB_F9CC_41A5_612854854875.label = Lorem Ipsum Button_1A15B3C7_0AFB_F9CC_4195_DA9098434B77.label = Lorem Ipsum Button_1BBE02B1_0AFE_BA44_41A1_9AF8C4F8D854.label = Lorem Ipsum Button_1BBE12B1_0AFE_BA44_418B_18A823FEA795.label = Lorem Ipsum Button_1BBE12B1_0AFE_BA44_418B_18A823FEA795.pressedLabel = Lorem Ipsum Button_1BBE32B1_0AFE_BA44_4184_32A19BAA3D20.label = Lorem Ipsum Button_1BBE42B1_0AFE_BA44_4196_35189757248E.label = Lorem Ipsum Button_1BBE52B2_0AFE_BA44_4199_AC3E50840A51.label = Lorem Ipsum Button_1BBE62B1_0AFE_BA44_4178_FDB66D3A01A4.label = Lorem Ipsum Button_1BBE72B1_0AFE_BA44_4194_26E709836197.label = Lorem Ipsum Button_1BBEA2B2_0AFE_BA44_4194_64AF02286E0F.label = Lorem Ipsum Button_1D0C50DE_2D07_C6AD_41C1_CF4547A6CFAB.label = ČARDAK 6 > Button_1D2C4FDF_2D7F_BAAB_4198_FBD1E9E469FF.label = ČARDAK 4 > Button_1EE511CA_0AFE_79C5_4196_B15F10ED26CE.label = Lorem Ipsum Button_1EE531CA_0AFE_79C5_41A3_67E3568B920E.label = Lorem Ipsum Button_1EE541CA_0AFE_79C5_41A4_21C327719A3F.label = Lorem Ipsum Button_1EE561CA_0AFE_79C5_41A2_70FE1E675BFC.label = Lorem Ipsum Button_1EE571CA_0AFE_79C5_4174_BA62D25DF921.label = Lorem Ipsum Button_1EE5D1CA_0AFE_79C5_4192_56F6C44EBD49.label = Lorem Ipsum Button_1EE5E1CA_0AFE_79C5_41A0_AC02248E1D05.label = Lorem Ipsum Button_1EE5F1CA_0AFE_79C5_41A2_04EECC4513C3.label = Lorem Ipsum Button_1EE5F1CA_0AFE_79C5_41A2_04EECC4513C3.pressedLabel = Lorem Ipsum Button_2A2C053B_310E_001C_41A2_583DE489828C.label = Meeting Area 1 Button_2A2C253B_310E_001C_41B6_D3A7F4F68C3E.label = Reception Button_2A2C253B_310E_001C_41B6_D3A7F4F68C3E.pressedLabel = Reception Button_2A2C553C_310E_0014_41C4_86393D0ADCC7.label = Bar Button_2A2C753B_310E_001C_41C4_B649CCC20E3D.label = Meeting Area 2 Button_2A2D853B_310E_001C_41C4_1C2E2BAFC35D.label = Main Entrance Button_2A2DE53B_310E_001C_41BB_C7AB6950A4DD.label = Lobby Button_2A62FEA0_0A2B_CFA0_41A2_752A27C4CCD1.label = Lorem Ipsum Button_2A7B7EB3_0A2B_CFA0_4187_44EB29B13A0E.label = Lorem Ipsum Button_2A7C4EB0_0A2B_CFA0_4141_83AFB6428150.label = Lorem Ipsum Button_2A7CCEB1_0A2B_CFA0_419A_F752D0576483.label = Lorem Ipsum Button_2A7D5EAE_0A2B_CFA0_4191_C99A3BCB6C9E.label = Lorem Ipsum Button_2A7DDEAF_0A2B_CFA0_41A2_492CBF7D2150.label = Lorem Ipsum Button_2A7EBEAD_0A2B_CFA0_41A1_735B4286C3BD.label = Lorem Ipsum Button_2A7EBEAD_0A2B_CFA0_41A1_735B4286C3BD.pressedLabel = Lorem Ipsum Button_2A7F3EA8_0A2B_CFA0_4194_5E460CCC4415.label = Lorem Ipsum Button_C0152F35_D42B_F5EC_41D7_FF93A6A11E43.label = TZ Pisarovina Button_C04B91B0_D426_F8D6_41E7_119CFB6C0AE0.label = Više o proizvodnji lana Button_C08A8E88_D3DF_14A4_41E5_EC7358D2E05D.label = TZ Pisarovina Button_C0BD8EB3_D462_A8DA_41C0_14AFEB99F47E.label = Saznaj više Button_C0C9DD71_D41F_A856_41D9_AB4A3464C35B.label = Saznaj više Button_C11DF112_D422_D9D5_41CC_31DBB71FE4B1.label = Više o proizvodnji lana Button_C1365A09_D425_3FA4_41E3_E8CCF86546BE.label = TZ Pisarovina Button_C13DAC26_D425_AFFA_41E2_C38F5C554DF8.label = Saznaj više Button_C149A153_D42C_EDA5_41CE_50868D36ECFF.label = TZ Pisarovina Button_C15A0A38_D41D_EBD5_41E2_525C2EA8748E.label = Saznaj više Button_C16AC848_D465_F7B6_41E4_115D66AFDEB4.label = Saznaj više Button_C16E4B9D_D467_A8CE_41DA_FBA3BD26595B.label = Saznaj više Button_C174CACF_D3E5_1CBC_41D2_966AE90E7918.label = TZ Pisarovina Button_C17743D1_D462_B857_41C2_A9FDD9FC4835.label = Saznaj više Button_C1912239_D462_DBD6_41DD_995C92909AAA.label = Saznaj više Button_C1AEF9BA_D3E5_3CE4_41C7_DA935CDD61F2.label = TZ Pisarovina Button_C1B5C3D5_D466_585E_41D4_02A97E99A243.label = Saznaj više Button_C1B7501F_D42D_6BDC_41A8_2D26A5ED70E1.label = TZ Pisarovina Button_C1BE6260_D3EB_6C64_41A0_FB13516206B0.label = TZ Pisarovina Button_C1BEEBF5_D3DD_1C6D_41BE_8B2802BFF74E.label = TZ Pisarovina Button_C1C89EF4_D462_A85E_41C4_76D5C2F8580C.label = Saznaj više Button_C1D0FD9F_D3E7_14DD_41D4_019DB0BBFEEB.label = TZ Pisarovina Button_C1D29CF6_D3FF_346C_41DA_D3EC9FD11E35.label = TZ Pisarovina Button_C3E5A8A1_D3E5_1CE4_41D1_5E64D37DB0C7.label = TZ Pisarovina Button_C413A4B8_D6DD_CB0E_41CA_3BA747DBC263.label = Saznaj više Button_C439C4E6_D6CF_4B02_41CA_079D1703D88D.label = Saznaj više Button_C4591FC7_D6D4_F503_41D4_677190DB7E04.label = Saznaj više Button_C4FECF1C_D6CB_5505_41C6_E4C7C3217D0A.label = Saznaj više Button_C64939EB_D6B5_5D02_41C7_4D9D62BEB94D.label = Saznaj više Button_C6AD4DAE_D425_14FC_41CA_5B5D1201A220.label = TZ Pisarovina Button_C6C5B93A_D6BB_7D02_41C8_B5ADBEB38E87.label = Saznaj više Button_C6CD9EA0_D6B4_F73D_41D3_63CECFFCA02C.label = Saznaj više Button_C73B9539_D425_35E5_41CC_7A237F3FF696.label = TZ Pisarovina Button_C7CAC2D8_D42C_ECA4_41E5_8163702A3D52.label = TZ Pisarovina Button_CB2C80A7_DBAA_0AE3_41E8_B726D1CA28BE.label = Saznaj više Button_D9420DBE_D6BF_5502_41E2_8DF8CB8FA0A1.label = Saznaj više Button_DAEC9B50_D422_A855_41E6_0CD70FDD49D7.label = Više o proizvodnji lana Button_DE7C910E_D3DF_2DBF_41CB_93E13B90FA3D.label = TZ Pisarovina Button_E50311BD_FD03_3B08_41B9_213CBF632BB8.label = Saznaj više Button_E8DD57E4_FD03_2739_41D0_E11715BEECFA.label = Saznaj više Button_EA1058C7_FD03_2907_41E4_C524D64144D1.label = Saznaj više Button_EA10D8E1_FD03_2938_41E5_486D94945AA6.label = Saznaj više Button_EA627519_FD00_FB08_41D2_332D5F718805.label = Saznaj više Button_EA754F8D_FD00_E70B_41E7_124FC3395BAF.label = Saznaj više Button_EA7CEFA1_FD00_E73B_41E8_8F492F0C2453.label = Saznaj više Button_EA7DEF97_FD00_E707_41E7_E4F3BC2405F0.label = Saznaj više Button_EA874057_FD00_F918_41BB_FAEB912B039E.label = Saznaj više Button_EAA0B4AE_FD01_7908_41E2_D14BAB709A06.label = Saznaj više Button_EAA261FB_FD03_1B0F_4180_DECAC8A71B6F.label = Saznaj više Button_EAA454B8_FD01_7908_41E2_778421BCB12C.label = Saznaj više Button_EAA461F1_FD03_1B1B_41D5_1B39BF5EBA37.label = Saznaj više Button_EAB804A4_FD01_7938_41E6_BE8B0949AD69.label = Saznaj više Button_EABCD1F1_FD03_1B1B_41C9_C7537BDC2747.label = Saznaj više Button_EAE938BE_FD03_2908_41EA_BE4E5318ABD4.label = Saznaj više Button_EB109CE6_FD03_2938_41E3_F8C34A59667F.label = Saznaj više Button_EB12DCE6_FD03_2938_41ED_9741190FD75C.label = Saznaj više Button_EB145CE6_FD03_2938_41E3_ADDC02A48F09.label = Saznaj više Button_EB46D073_FD03_791F_41E3_528BDFCCB7B8.label = Saznaj više Button_EB589069_FD03_790B_41D4_1EC8D7F59C9D.label = Saznaj više Button_EB5AB069_FD03_790B_41ED_C0C74D1E506B.label = Saznaj više Button_EB918B27_FD01_EF38_416F_C78B65435EEF.label = Saznaj više Button_EB942B21_FD01_EF38_41D0_00415B973B75.label = Saznaj više Button_EBA79208_FD03_3908_41D4_674CF520734F.label = Saznaj više Button_EBA8E46A_FD03_1908_41CC_DBE564493071.label = Saznaj više Button_EBACE46A_FD03_1908_41E1_E62399C4DCB7.label = Saznaj više Button_EBAFAB27_FD01_EF38_41CC_C90997DA9463.label = Saznaj više Button_EBD2946F_FD03_1908_41EE_DB8724863597.label = Saznaj više ### Multiline Text HTMLText_062AD830_1140_E215_41B0_321699661E7F.html =
___
Zavičajni muzej
Donja Kupčina


Dobrodošli u virtualni razgled Zavičajnog muzeja u Donjoj Kupčini.


Na ovom prostoru muzej se nalazi od 1973. godine, gotovo već 50 godina. Ideja otvaranju muzeja zaživjela je još 1968. godine kada je u Donjoj Kupčini prvi puta bila javnosti predstavljena zbirka etnografskih predmeta koju su mještani prikupili i izložili pod vodstvom tadašnje ravnateljice Etnografskog muzeja u Zagrebu Marijane Gušić i njezinih suradnika. U narednih nekoliko godina na prostor muzeja doseljene su drvene zgrade koje su popunjavane etnografskim predmetima. Zbirka je svake godine bivala sve bogatija i 2011. stručno povjerenstvo ministarstva kulture donijelo je rješenje za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra za zbirku Zavičajnog muzeja sa registriranih 1448 etnografskih predmeta. Zbirka se i dalje povećava darivanjem predmeta mještana Donje Kupčine, ali i otkupom vrlo vrijednih eksponata stoga već broji nešto manje od 1900 predmeta koji svjedoče o seoskom životu kroz prošlost prve polovice 20. stoljeća.


Izradu virtualnog razgleda sufinancirali:
• TZO Pisarovine
• Zagrebačka županija
• Općina Pisarovina
HTMLText_1E18123C_57F1_802D_41D2_B0CD0D6533F4.html =
___
LOREM IPSUM
DOLOR SIT AMET
HTMLText_1E18423C_57F1_802D_41C4_458DB7F892AC.html =
JOHN DOE
Licensed Real Estate Salesperson


Tlf.: +11 111 111 111
jhondoe@realestate.com
www.loremipsum.com



Mauris aliquet neque quis libero consequat vestibulum. Donec lacinia consequat dolor viverra sagittis. Praesent consequat porttitor risus, eu condimentum nunc. Proin et velit ac sapien luctus efficitur egestas ac augue. Nunc dictum, augue eget eleifend interdum, quam libero imperdiet lectus, vel scelerisque turpis lectus vel ligula. Duis a porta sem. Maecenas sollicitudin nunc id risus fringilla, a pharetra orci iaculis. Aliquam turpis ligula, tincidunt sit amet consequat ac, imperdiet non dolor.
HTMLText_29DD1615_3597_79DF_41C4_7593739E5260.html =
Company Name
www.loremipsum.com
info@loremipsum.com
Tlf.: +11 111 111 111
HTMLText_C0163F35_D42B_F5EC_41C2_C88D9A509A6D.html =
___
Prva iža


Najveća prostorija u kući, tu se okupljala i zajedno stanovala cijela obitelj.



Prva iža je bila prije svega spavaona za svu braću koja žive u zajedničkom kućanstvu stoga su tu imale mjesto sve potrebne POSTELJE - kreveti, moglo ih je biti 5-7 ili više, ovisno o brojnosti zadruge.


Svakoj obitelji u pravilu pripadala je jedna postelja, za veću djecu su dodavali postelju koju bi ujutro spremali ispod velike postelje, a uvečer izvlačili. Postelja je uvijek tijekom dana morala biti uređena - PRESTRTA.


Zipka je krevetić za tek rođenu djecu i stoji uz roditeljsku postelju. Prema potrebi u sredini sobe - NA SRED IŽE postavlja se STOLEK ili ODAČA – hodalica za prve korake koje dijete napravi gurajući pomagalo u krug.


Iznad svake postelje za stropnu gredu - SLEMEĆEK pričvršćen je motka - DROG na čije su krajeve žene vješale svoje košarice sa priborom za šivanje, a služio je i za odlaganje odjeće.


Veliki hrastovi stol je u svakoj iži bio zajednička imovina obitelji i uvijek je bio postavljen u prednjem lijevom ili desnom kutu sobe okružen sa dvije klupe postavljene uza zid pod pravim kutem. Na prednjem zidu svoje mjesto imalo je zrcalo koje bi uvijek postavljali nagnuto prema naprijed kako bi se čovjek mogao vidjeti u cijelosti.


U kutu sobe na zidu - STENE pričvršćen je ormarić - VRMOREC u kojem obiteljska zadruga čuva uvijek zaključane novce - PENEZE i dokumente, pristup je imao samo gospodar zadruge jer je on čuvao ključ.


Prva iža bila je i radna soba, tu su žene izrađivale konac – PRELE, TKALE - izrađivale platno, ŠILE - šivale odjeću, posebno u zimskim mjesecima.


Kod gradnje kuće vodilo se računa da u ovoj prostoriji uvijek bude dovoljno svjetla zato se tu redovito nalaze četiri prozora - OKNA.
Dva prozora su na čeonom zidu koji uvijek mora biti okrenut prema jugu da bi druga dva na bočnim zidovima bili na istoku i zapadu kako bi sunce moglo cijeli dan osvjetljavati prostoriju od izlaska do zalaska.


NIZA je niska klupica pored postelje koja je pomoć pri uspinjanju na visoku postelju ili bi pak žene držale noge na njoj kad bi sjedile na postelji PODNOGAMI (donji kraj postelje) i prele ili izrađivale ručne radove.
HTMLText_C04AA1B0_D426_F8D6_41E0_D20A3E996039.html =
___
Len (obrada)


Obrada lana



1. 'LEN SE RILJAL' – riljanje je proces skidanja sjemenih glavica sa stabljike. Pritom poslu koristi se alat zvan RILJ pričvršćen na klupu. To je daska sa drvenim šiljcima kroz koje se provlači RUKOVET (količina stabljika koje se mogu primiti jednom rukom) kako bi otpale sjemene glavice za stabljike.


2. 'LEN SE MOČIL' – očišćene rukoveti vezane po dvije u snopić, RVAČU slagane su na KRIŽ (unakrsno) i vezane vrbovom šibom u snopove koji se zovu MOČENICE. Tako pripremljene snopove vozili su do rijeke Kupe gdje su ih potapljali u vodu – DUŠILI, čvrsto vezane konopom - ŠTRIKOM jedan uz drugi u krug oko stupa zabijenog u dno plićaka – LENENO PLUTVO. Nakon močenja koje je trajalo osam noći i dana, močenice se ispiru, vade iz vode, voze doma i na travnjaku slažu u KUPICE ili KUČICE, manje kupove koji se postavljaju okomito kako bi se stabljike dobro osušile. Nakon sušenja kupice se skupljaju zajedno u velike snopove i spremaju u natkriveni prostor gdje čekaju nastavak obrade.


3. 'LEN SE TUKEL' – da bi se od stabljike odvojio vlaknasti dio koji je okružen drvenastim dijelom, bilo je potrebno mehanički odstraniti sve drvenaste dijelove stabljike. Tučenjem lana na posebnoj spravi zvanoj STUPA lomio se drvenasti dio stabljike i oslobađalo se vlakno. Pri tom postupku najčešće se koristi nožna stupa kod koje se gaženjem podizao i spuštao gornji dio sprave, a u nastali otvor umeće se rukovet gdje udarci zuba lome stabljiku. Prije ovog postupka lan je trebalo TOPITI, ponovno dobro ugrijati na suncu.


4.'LEN SE TESAL' – nakon tučenja bilo je potrebno rukoveti izravnati - OPTESATI i iz svake posebno istresti slomljene drvenaste dijelove, POZDER. Pri tom poslu koristi se drvenasti duguljasti nož zvani TESLA. Lijevom rukom držala se rukovet, a u desnoj tesla kojom se tuklo po lanu kako bi otpalo više pozdera.


5.'LEN SE TRL' – TRLJICA se sastoji od dvije daske jednake dužine pričvršćene jednim krajem na zid - STENU između kojih se nalazi pomični drveni nož TRLEC čiji kraj prelazi u ručku. Trlec se desnom rukom podiže i spušta i pritom udara po lanu i lomi preostale drvenaste dijelove stabljike u rukoveti koja se lijevom rukom umeće i pridržava na spravi. Obrađene - OTERENE rukoveti slažu se po dvije zajedno i čine jedno POVESMO. SVEŠKU čine 32 povesma povezana zajedno što postaje osnovna mjera za izračun koliko će biti gotove pređe, konca - PREJE.


6.'LEN SE MIKAL' – mikanje je daljnji postupak obrade očišćenog vlakna – povesma. Alat koji se pritom koristi je GREBEN, to su gusto pričvršćeni metalni šiljci na jednom kraju daščice kroz koje se povlače nepročišćena vlakna zvana KUDELJA kako bi se počešljala, poravnala i izdvojila u snopić najfinijih vlakana iste dužine. Postoje tri vrste grebena različite gustoće šiljaka – RETKI, SREDNJI I GUSTI. Na prvom RETKOM grebenu ostajala su najgrublja vlakna zadnje klase tj. KUDELJA koja se zove KORENJAČA i KUKI. Na srednjem grebenu ostala su vlakna druge klase zvana POMIKVA, a kroz treći najgušći greben prolazila su samo najduža tanka vlakna od kojih se izrađuje najfinija preja (pređa tj. konac) zvana POVESMENA PREJA.
HTMLText_C08BCE88_D3DF_14A4_41DB_955326189D4B.html =
___
Gank


Naziv za hodnik



To je uski prostor na katu drvene iže koji ograda dijeli od stuba -ŠTEGNJI. Neki tipovi sličnih drvenih kuća imali su stepenice i hodnik s vanjske strane kuće, u tom slučaju hodnik bi nazivali FORGANK.


Gank je prostor iz kojeg se ulazi u PRVU IŽU - društvenu prostoriju, KUNJU - kuhinju, KOMORU - pomoćnu prostoriju, NAJŽU - tavan i na kraju kuće u ŠEKRET - zahod.


Prostor iznad stepenica bio je pogodan za sušenje ljekovitog bilja od kojeg su seljani u prošlosti često pripremali čajeve za ublažavanje raznih zdravstvenih tegoba ili druge pripravke za liječenje ljudi i životinja prema naputcima narodne medicine.











HTMLText_C0BD0EB3_D462_A8DA_41E2_90FE6835F41D.html =
___
Tkanje


U Donjoj Kupčini u prošlosti tkanicu je imalo gotovo svako domaćinstvo te su na njoj žene na isti način izrađivale platno za potrebe svoje obitelji sve do početka 60-tih godina 20. stoljeća.



Nakon pripremljene osnove željene širine što je odredio broj POSEM na snovači (8 posem je bila širina platna za vreće, a 16 posem za platno) i dužine koju je odredio broj DROŽCEV (drožec je 6 metara, označavala ga je črnjavka, crni ili crveni konac), obično se tkalo 5 ili 6 drožcev, išlo se NAVIJAT TKONICU odn pripremiti tkalački stan za tkanje.


Najprije se navijalo na vitel, osnova se namatala na stražnje vratilo, zatim se niti umeću - NJITI NAPELJUJU kroz tzv. NIĆENICE, po jedna nit u svaki KOTLEC, nakon toga po dvije niti zajedno u BRDO kako bi se kod tkanja razdvajale i činile ZEV tj. prostor kroz koji se provlači ČONEK (čunak) u kojem se nalazi cjevčica namotana nitima koje se potkiva (utkaju) među niti osnove i stvaranju tkaninu tj. platno.


Iza BRDA niti se vežu u tzv. GOTOVUŠ koji se pak pričvršćuje za prednje vratilo na koje se navija (namata) istkano platno. Da bi platno bilo dovoljno gusto i čvrsto tkalja je svaku umetnutu nit potke - VUTKA udraila BRDOM privlačeći ga k sebi, a potom pritiskajući nogom lijevu ili desnu pedalu POPLOTEC na podu križala niti osnove tj. red grnjih spuštala je dolje, a donje podizala gore čineći novi ZEV, prostor za provlačenje čunka.


Tkanje je bilo završeno kad su sve niti osnove bile odmotane na stražnjem vratilu - VITLU, a bala platna namotana na prednjem VITLU.



HTMLText_C0C88D71_D41F_A856_41E9_6728E7F97D43.html =
___
Sukanje


Priprema preje za tkanje platna odn. namatanje niti na CEVI (cijevi)



Na veće se namatala nit za osnovu, a na tanje za VUTEK odnosno potkivanje ili potku. Taj posao obavljao se na velikom VIJOLKU kojeg čine dva šipkasta valjka, odn. VITLA gdje se jedan postavlja na pod, a drugi je pričvršćen na stropu. PREDENO (obično ima 10 posmi) razapinje se između gornjeg i donjeg vitla kako bi se niti mogle slobodno odmatati i ponovno namatati na cjevčicu koja se nalazi na SUKALU – spravi za ručno namatanje. Taj posao često su obavljale veće djevojčice i starije žene.
HTMLText_C11A6112_D422_D9D5_41E1_00A316A09858.html =
___
Len (uzgoj)


Uzgoj lana



1. 'LEN SE SEJAL' – sjetva je počinjala u rano proljeće čim su to vremenski uvjeti dozvoljavali. Kraj vegetacije biljke očekivao se krajem lipnja, reklo se oko 'oko Ivanja' (24. lipnja) ili 'do Petrova' (29. lipnja)


2. 'LEN SE PUKAL' – lan je dozrio - DOZREL kad su stabljika - BETVO i glavica sjemenke bile zlatno smeđe boje. Berba se obavljala PUKANJEM što je značilo ručno čupanje cijele stabljike zajedno s korjenom i slaganje RUKOVETI ( količina stabljiki lana koju možemo držati u jednoj ruci) unakrsno – korjen jedne na glavice druge u manje snopiće zvane RVAČE koje su vezane stabljikom lana.





HTMLText_C1366A09_D425_3FA4_41C2_DCEF5F67E240.html =
___
Prikaz od lana do platna


Drvena visoka zgrada – čardak



Izgrađena je 1892. godine u Donjoj Kupčini. U dvorište muzeja postavljena je 1972. godine, a
popunjena je najstarijim poljodjelskim alatima. U prizemlju su desno izložena tri različita pluga: najstariji potpuno drveni s kraja 19. stoljeća, kombinirani drveno-željezni s početka 20. stoljeća te cijeli željezni iz prve polovice 20. stoljeća.


Drvene i željezne brane, sijač za kukuruz drvene konstrukcije, jaram za volove, dijelovi kola, ručni alati za obradu polja, čamac izdubljen iz debla drveta, pomagala pri ribolovu i sl. Tu su izloženi: sprava i alati za premještanje drvenih zgrada na manje udaljenosti bez potrebe rastavljanja zgrade.


Kupčinci su bili vrlo poznati majstori takvog zanata. U prizemlju (lijevo) prikazani su alati i radnje koje su bile potrebne pri obradi stabljike lana da bi proizveli konac. Prikaz od konca do platna zorno je pak prikazan na katu zgrade uz sve alate i pomagala koja su potrebna za tu manufakturnu proizvodnju domaćeg platna. Rilj, stupa, trljica, grbeni, vreteno,
kolovrat, rašek, sukalo, vitli, snovače, tkanica i drugo.


U gornjoj velikoj prostoriji izložene su vrste pređe, vrste domaćeg lanenog platna, način ravnanja platna, „rolja“ i pegla te primjerci muške i ženske narodne nošnje iz prve polovice 20. stoljeća.


U manjoj prostoriji nalazi se kuhinjski inventar i posuđe koje su seljani koristili za pripremu hrane oko sredine 20. stoljeća kao i pribor za pripremu tradicijskog tzv. zmesnog (miješanog) kruha koji su domaćice redovito pekle u krušnim pećima koje su se nalazile u dvorištu kao samostalne građevine.
HTMLText_C13E8C26_D425_AFFA_41E9_78FCECE24390.html =
___
Predenje


Oostupak izrađivanja niti PREJE (pređe) odnosno konca od pripremljenih vlakana



Najfinijie POVESMA ili vlakana zadnje klase, tzv. KUDELJE. U stara vremena osnovni alat za predenje bilo je VRETENO, drveni štapić konusnog oblika koji je prelja držala u desnoj ruci za tanji kraj te ga vrtjela između palca i kažiprsta i namatala na njega ispredenu nit.


Pritom povesmo je imala privezano za lijevu stranu glave iz kojeg je lijevom rukom ravnomjerno izvlačila i usnama vlažila i FRKALA (sukala) preju. Neke prelje su kroristile PRESLICU kao pomagalo na koje su vezale povesmo.


KOLOVRAT je mehanizam na nožni pogon za izradu pređe na kojem se prede brže i lakše; u prvim desetljećima 20- stoljeća imale su ga samo žene iz imućnijih obitelji, a sve ostale su prele na opisani način.
HTMLText_C1498153_D42C_EDA5_41DC_C48531984C0C.html =
___
Zgrada (suša)


Nadstrešnica



Zgrada je zatvorena sa tri strane daskama, ima prednju stranu otvorenu i služi kao „suša“ –
nadstrešnica koja štiti od vremenskih utjecaja troja drvena kola, dvoje velike saonice za konjsku vuču i vatrogasnu kočiju.



HTMLText_C15A6A28_D41D_EBF6_41DD_C5D2ADD9A4E0.html =
___
Beljenje


Ispredeno puno vreteno PREJE (pređe) naziva se PATAK



Prema kvaliteti preja je mogla biti KOČENA, KORENIČNA, POMIKVENA ili POVESMENA. Gotovu pređu žena je premotala s vretena na RAŠEK, jednostavno pomagalo dužine oko 1m sa kratkim rašljama na jednom kraju i okomito pričvršćenom kratkom letvicom na drugom kraju.


Nit se namatala preko rašlji i na drugom kraju naizmjenično na jednu pa na drugu stranu letvice. Pri tom namatanju žena je brojila POSMA, što je mjera za količinu niti koja se sastoji od deset ČESANICA odn deset puta po tri niti.


Nakon toga slijedilo je BELJENJE preje odn. izbjeljivanje. Preja se stavljala u kotel zajedno s pepelom gdje se kuhala (KIPELA) zatim se ocijedila, isprala i osušila pa ponovno kratko kuhala u LUGU (procijeđena tekućina u kojoj se prethodno kuhao pepeo) pa opet ispirala i osušila.
HTMLText_C1694B9D_D467_A8CE_41E1_DBBFE7C3DBBD.html =
___
Ranjanje


Ravnanje platna



Domaće laneno platno nakon svakog pranja žena je RANALA (ravnala, peglala). Pritom je koristila drveni valjak, najčešće MLINČENJOK (valjak za razvlačenje tijesta) na koji je namotala platno ili odjevni predmet koji je RANALA. ROLJU, posebno drveno korito sa dvije ručke u koje se stavljaju kameni postavila bi na namotano platno te ga držeći za ručke povlačila napred nazad dok nije postigla glatkoću. Za rananje mogle su poslužiti i NIĆVE (višenamjensko drveno korito sa ravnim dnom i ručkama.)


Žene su govorile da platno za rananje mora biti VUKO tj mora imati određeni postotak vlage; ako je bilo do kraja suho tada se PRESUŠILO pa ga je prije rananja trebalo ŠKROPITI (vlažiti). Prije pranja odjeće žena je OBREZALA ( odrezala) sve gumbe kako ne bi POPUCALI ili se POMRVILI pri rananju pa bi ih ponovno prišila.





HTMLText_C16B8848_D465_F7B6_41CA_2F21308053B1.html =
___
Kunja


Kuhinja



Izloženi kuhinjski inventar i posuđe vraća nas u sredinu 20. stoljeća. Kuhinjski KREDENC, ŠPORET, STALOŽA i STOL modernijeg oblika zamijenili su straije primjerke.


Kuhinjski stolci ŠTOKRLJA (bez naslona) ili S PEROM ( s naslonom) našli su primjenu u kuhinji jer u tom vremenu obitelj blaguje u kuhinji pa se tu nalazi više novog pribora za jelo kao i CINJASTO (pocinčano) i porculansko POSUDJE posuđe, ZDELA (zdjela), TANJER (tanjur), ŠEFLJA (grabilica), šalica i drugo.


Veće posuđe za kuhanje je RONJGEK ili RONJGA (niži lonac) S RIGLJU (poklopcem) ili bez, POVNA (tava) i PROTVAN (lim za pečenje). BOKET ili KONTA ( (pocinčana posuda s ručkom) je posuda za vodu za piće. Tekuću vodu u kuće u D. Kupčini bogatije obitelji počinju uvoditi 60-tih godina 20.stoljeća.


HTMLText_C1744AC0_D3E5_1CA4_41E0_41611D37CF31.html =
___
Bedenj


Velika drvena posuda valjkastog oblika



Čine ju uske daščice okomito slagane jedna uz drugu sa unutarnje strane na donjem dijelu utorom učvršćene za okruglo dno, a sa vanjske strane opasane sa metalnim obručima. Neki primjerci imaju dvije ručke na gornjoj strani koje su oblikovane od produženih daščica posude.


Iste vrste posude izrađivane su u više veličina i prema tome imaju nazive. BEDENJ - velika posuda, KEBEL - manja posuda istog oblika, a ŠKAF - najmanji primjerak. KEBLICA ili DOJAČA je mala drvena posuda sa smo jednom ručkom i sužena pri dnu, služila je za skupljanje mlijeka pri mužnji krave.







HTMLText_C176E3D1_D462_B857_41E0_34631FDDFD10.html =
___
Snovanje


Priprema uzdužnog sistema niti određene dužine i širine, tj. osnove za izradu tkanine - PLOTNA.



U Donjoj Kupčini niti za tkanje snovale su se na kružnoj SNOVAČI čiji se donji kraj osovine učvršćivao za pod, a gornji za gredu na stropu.


Za snovanje su bile potrebne 2-3 žene koje su dobro zanle taj posao.


Jedna je u ruci držala ŠPRIKLJICU, tzv. snovaću daščicu i vodila niti kroz njezine rupice te prebirala niti i unakrsno ih postavljala na gornje klinove, a zatim skupljene u PRAVEN vodila do označene mjere za buduću dužinu platna, omotala oko donja dva klina te vraćala praven do gornjih klinova okretanjem snovače u suprotnom smjeru.


Druga žena je okretala snovaču u potrebnom smjeru, a treća obično najstarija je pazila da se negdje ne pogriješi.



HTMLText_C190D239_D462_DBD6_41E7_939D8A17D0E4.html =
___
Komin


Kuhinja iz 19. st.



Kuhinja je bio manji prostor na katu pored najveće prostorije u visokoj drvenoj kući – IŽI. U tom prostoru ložila se vatra na otvorenom ognjištu velike zidane peći – KOMINU. Veći dio takve peći nalazio se u glavnoj velikoj prostoriji ili – PRVE IŽE.


U tom prostoru drveni strop – PRSNICE, pokrivao je samo dio stropa, iznad KOMINA bio je široki otvor kako bi dim slobodno odlazio na ostatak tavana – NAJŽU. Uz otvor su bile postavljene viseće police izrađene od pruća za sušenje sira ili jesenskog voća.


Na zadimljenom tavanu zimi bi sušili meso i slaninu – ŠPEK, a klipove kukuruza bi rasporedili po tavanskim daskama. Dim je na tavanu s vremenom s unutarnje strane korova po rogovima – ROŽNICAMA, letvama, slami – ŠOPU ili, u novije doba, crijepu – ČREPU stvorio sloj čađe i crne glatke smole koju nije mogla lako zapaliti manja iskra iz peći, kao što bi mogla iz peći.


Da u kući ne bi došlo do požara, bilo je potrebno paziti na veličinu plamena – PLAVNA kao i na žeravicu – ŽARAVKU da ne padne na pod. Stoga su u tom prostoru na drveni pod redovito stavljali sloj zemlje koju su žene povremeno polijevale vodom da bi smanjile mogućnost požara.




HTMLText_C1A929BA_D3E5_3CE4_41C9_3F88800014C6.html =
___
Prva šuta


Prostorija ispod gornje glavne stambene prostorije



Ima drveni pod i samo jedan mali prozorčić koji omogućava danjem svjetlu da osvjetljava prostor, a istovremeno zbog svojih dimenzija onemogućuje bilo kakvu krađu iz te prizemne prostorije.


U prvoj šuti obitelj je čuvala cjelokupni godišnji urod žitarica - TEG ili ŽITEK spremljen u drvenim škrinjama različite veličine zvanim ŽITNICE. Odjeća i svi drugi tekstilni predmeti čuvani su u istoj prostoriji spremljeni u škrinju zvanu RUŠNICA ili ormaru –VRMOR.



HTMLText_C1B513D5_D466_585E_41BB_22CE8A6FCA90.html =
___
Svadbeni čardak


Čardak sa svadbenom postavom



Na katu je uređen izložbeni prostor sa temom kupčinske svadbe: već u hodniku postavljena je nekolicina svadbenih fotografija od 1936.-1950. godine uz tradicijski prikaz okićenog zastavnika izloženo je i nekoliko glazbenih instrumenata.


U velikoj prostoriji prikazano je „mladenkino ruho“, na jednoj strani uređena postelja, namještaj, šivaća mašina, ormar s odjećom i drugo što je bilo pripremano djevojci za miraz kod udaje, datira s kraja 30-tih godina 20. stoljeća. Na suprotnoj strani prikazan je ormar s odjećom, uređena postelja, stol i prikaz mladenke s kraja 50-tih godina te škrinja sa dodatnim tekstilnim predmetima: ručnici, plahte, stolnjaci, ukrasni prekrivači i drugo što je bilo potrebno mladoj snahi u novom domu.


Tu se nalazi i album sa zbirkom kronološki poredanih fotografija kupčinskih mladenaca, kroz 20. stoljeće od 1936.-1999. godine.


U manjoj prostoriji nalazi se prikaz kuhinje iz 19. stoljeća tzv. otvoreno ognjište – KOMIN zemljano (keramičko) i drveno posuđe i ljestve za odlazak na tavan.





HTMLText_C1B6301F_D42D_6BDC_41A7_4470DCFC84B5.html =
___
Zgrada (staja)


Najstarija je zgrada u muzeju



Na jednoj gredi nalazi se označena 1782. godina pretpostavlja se da je to godina gradnje. Pretpostavku potkrepljuju i tragovi obrade građe samo primitivnim ručnim alatima po čemu isto zaključujemo da zgrada datira iz označenog vremena.


Građena je od cijele - CELIKOVE hrastove građe, cijelih kvadratno obrađenih trupaca. Građevina je kroz povijest više puta mijenjala svoju namjenu.


Spominje se da je najprije bila dio veće stambene zgrade - kurije, a nakon diobe rodovske zadruge u 19.stoljeću postala je samostalna stambena zgrada jednoj obitelji, kasnije je služila za čuvanje žitarica, a potom je preuređena u staju koju i sada predstavlja.
HTMLText_C1BE7BF5_D3DD_1C6D_41E3_389C5929466D.html =
___
Lajt


Drvena bačva valjkastog oblika izbočena na sredini



Izrađena je od dužih uskih daščica koje su poredane jedna uz drugu i na jednom i drugom kraju utorom postavljene okomito na okruglu podlogu koja na jednom kraju čini dno, a na drugom zatvara bačvu, sa vanjske strane metalni obruči pridržavaju daščice koji su najvećeg promjera u sredini bačve.


Ovakva vrsta bačve izrađivana je u različitim veličinama, naziva se lajt, u prošlosti je služila za čuvanje vina. Zapremnina lajta mjerila se starom mjerom EKTO (hekto – 100) pa su lajti mogli imati ekto (100 l), dva ekte (200l), dva i pol ekte (250l) pa sve do 5 ekti i više.


Lajti manje zapremnine i dimenzija nazivaju se posebnim imenom. VOŽICA ima zapremninu od 50 l. Puntrij je najmanja priejnosna bačvica istog oblika s ručkom od 5 ili 10 litara, a služila je za nošenje vode ili vina u polje težacima - radnicima.


U prošlosti majstori su obrađivali drvo ručnim alatom i posebnim umijećem sastavljali lajte, majstor takvog zanata zvao se PINTAR.









HTMLText_C1BFF260_D3EB_6C64_41CD_C766A524E5BF.html =
___
Zadnja šuta


Prostorija u kojoj je obitelj čuvala viškove hrane i zimnicu



Kiselo zelje, kisela repa, tradicijski pripremljeni tvrdi kravlji sir - DROBLJENEC, svinjska mast, suha slanina - ŠPEK, vino, jaja, krumpir - KRAMPER i drugo povrće.


Zadnja šuta je mjesto za spremanje pribora koji se koristio pri pripremi i obradi namirnica za duže čuvanje kao i većih drvenih posuda u koje se spremala zimnica najčešće je tu bio BEDENJ, ŠKAF ili KEBEL (nazivi drvenih posuda različitih veličina) zatim LAJT, VOŽICA ili PUNTRIJ (nazivi drvenih bačvi različitih veličina) pa košare pletene od šibe raznih veličina, NIĆVE - drveno korito, KEBLICA - posuda za mužnju krave i druga razna pomagala.


Na zidovima su mogle biti pričvršćene STALOŽE - police i KLINI - drvene vješalice na koje bi odlagali alat i pribor. Svaki predmet nakon uporabe bilo je potrebno odložiti na njegovo mjesto da bi svu ukućani znali gdje se nalazi kad im što zatreba.







HTMLText_C1C81EF4_D462_A85E_41E4_29F5B922AE72.html =
___
Zmesni kruv


Tradicijski kruh sela Donja Kupčina



IzU prošlosti žene su takav kruh pekle u krušnoj peći.
Brašno koje su koristile bilo je ZMESNO što znači miješano od najmanje četiri vrste žitarica, bez pšenice.


STRN (raž), JAČMEN (ječam), ŽITO (proso) i KOKORIZA (kukuruz) žitarice su koje se u određenim omjerima miješaju za pripremu zmesnog kruha.


Komadić zmesnog kruha i malo tvrdog kravljeg sira ljudima u prošlosti bio je najčešći zalogaj, ako je to bio prvi jutarnji zalogaj zvao se OTEŚAJEC.



HTMLText_C1D09D9F_D3E7_14DD_41D1_BB20B1F5E647.html =
___
Vejača


Drvena lopatica s kratkim ili dugim držalom izrađena u cijelosti iz jednog komada drva.



Vejeća s kratkim držalom česšće se koristi za grabljenje zrnja žitarica ili brašna iz škrinje i stavljanje u vreću ili neku posudu, za grabljenje zrnja prilikom sušenja i spremanja ili za stavljanje manje količine zrnja u sito radi pročišćavanja.


VEJANJE se zvao stari način pročišćavanja žita pomoću vejače i vjetra. Osušeno zrno žitarice Kupčinci su čistili od pljeve za vjetrovita vremena. Drvenom lopatom – VEJAČOM zagrabili bi žito te bacali u zrak prema vjetru. Zrnje je teže pa je prvo padalo na zemlju, a pljevu je vjetar odnosio u stranu. Prebacujući žito s jedne hrpe - KUPA na drugu sva pljeva se odvojila od zrnja koje su tada mogli suho i pročišćeno spremiti u škrinju.





HTMLText_C1D21CE6_D3FF_346C_418C_3ACEF2C05F73.html =
___
Škrinja


Osnovni seoski kućni inventar



Potječe iz daleke prošlosti. Mnogi naraštaji škrinju su upotrebljavali u istom obliku i za istu namjenu. Škrinje su mogle biti u različitim veličinama, izrađene od užih hrastovih dasaka međusobno povezanih utorom koje su uložene u vertikalne dijelove koji prelaze u noge škrinje.


KROV (poklopac) škrinje sastavljen je od tri daske od kojih je daska u sredini spojna DESKA iskošena na oba kraja i tako čini poklopac kosim što je redovito slučaj kod starijih primjeraka. U prvoj polovici 20. stoljeća pojavljuje se škrinja sa ravnim krovom čija je površina postala višenamjenska.
Prema namjeni škrinja može biti ŽITNICA ako se u njoj čuva žito, takve su mogle imati podijeljeni prostor za spremanje dvije različite vrste žitarica, pregradu pa su to škrinje s PREDELI.


RUŠNICA je škrinja u kojoj se čuva odjeća, ruho - RUVO, takve često imaju PREDELEC – to je bila plitka ladica u gornjem dijelu unutrašnjeg prostora koja je pokrivena ravnim poklopcem poslužila je za čuvanje nakita i vrednijih predmeta.





HTMLText_C3E468A1_D3E5_1CE4_41E5_F3B26B62785B.html =
___
Potiža


Prizemni središnji prostor visoke DREVENE IŽE (drvene kuće) zvane ČEDOK (čardak)



U tom prostoru je na podu uvijek bila nabijena zemlja, a sa lijeve i desne strane na zidovima su vrata od prostorija koje se zovu ŠUTE (spremišne prostorije).


Velika drvena dvokrilna vrata zatvaraju taj prostor i dijele ga od vanjskog.


U prošlosti potiža služi za odlaganje poljodjelskih alata i konjske opreme i spremanje kola koja su tu sklanjali od kiše, kao i za obavljanje različitih povremenih poslova npr. neki poslovi pri obradi lana ili poslovi oko pripreme uroda za spremanje i drugo.


Iz potiže drvene ŠTEGNJE (stube) vode u gornji stambeni prostor IŽE (kuće).



HTMLText_C413E4B8_D6DD_CB0E_41E1_8E61B6BB0743.html =
___
Izložba


‘Sačuvajmo sjećanja iz prošlosti sela u Pokuplju’



Podsjetnik na minula vremena, događaje, ljude i krajolik sela Donja Kupčina.
Kako vrijeme prolazi tako i sjećanja blijede, a generacije se mijenjaju pa često listamo stare fotografije kako bismo obnovili pamćenje na lijepe uspomene ili upečatljive trenutke života i zaustavili prošlost da ne ode u zaborav. Stoga je i ovdje odabrana fotografija kao svjedok prošlosti, vremena i života sela koje je danas potpuno drugačije.


Izložene fotografije snimljene su tijekom 20. stoljeća mještanima za uspomenu na njima važne detalje iz svakodnevnog života. Nama danas na svakoj fotografiji zaustavljeni trenutak prošlosti otvara prozorčić pojedinog autentičnog dijela povijesti te približava vrijeme i događaj onakvim kakvim su ga opečatili ljudi koji su tada jednostavno živjeli svoju seosku svakodnevicu i ne sluteći da pritom bilježe stranice povijesti svojega sela.


Autori fotografija su zaljubljenici u svoje selo i fotografiju, Kupčinci:
M. Koren (1916. – 1999.), I. Pucak (1924. – 2007.), T. Mikuljan (1915. – 2015.) i A. Mikuljan (1912. – 2004.) te nekolicina nepoznatih imena koji su znali prepoznati važnost trenutka i zaustaviti ga bilježenjem na fotografiju.


U svim aspektima života tijekom proteklog stoljeća u selu su se događale mnoge promjene. Na izloženim fotografijama zorno nam je približen način na koji su ljudi obrađivali zemlju u pojedinom desetljeću ili kako se mijenjao vanjski izgled sela.


Početak stoljeća obilježilo je narodno graditeljstvo i drvena arhitektura. Zabilježene sličice dijelova sela iz tog vremena gotovo da i ne bismo više smjestili na mjesto gdje su nastale kao i sličice sela iz sredine stoljeća koje nas upućuju na početak drugačijeg, modernijeg i današnjeg izgleda sela. Stoga su nastale i fotografije koje nam predočavaju današnju stvarnost uspoređenu sa detaljima iz prošlosti snimljenima iz istog kuta kako bi mlađe generacije imale jasniji uvid u nastale promjene.


Ova izložba pomoći će nam da proširimo svoje spoznaje o ljudima, vremenu, krajoliku i dočaramo si potpuni doživljaj seoske svakodnevice. Radi se o načinu života koji je kroz stoljeća bio prisutan gotovo nepromijenjen, a svega kroz nekoliko desetljeća nestaje i odlazi u zaborav. Stoga sličice koje ovdje oživljavaju povijest ujedno su i dokument narodne baštine sela u Pokuplju.


Izložba također svojim sadržajem dodatno obogaćuje i proširuje muzejsku zbirku, a tematikom se uklapa u primarnu funkciju Zavičajnog muzeja čija bogata etnografska zbirka u svojoj vrijednosti prelazi lokalne granice i dio je cjelokupnog kulturnog blaga našega naroda.






HTMLText_C43984E6_D6CF_4B02_41EA_1A9E879D1606.html =
___
Miraz


Kako bi se djevojka mogla što bolje udati dok je odrastala roditelji su joj pripremali što bogatiji miraz



U novi dom snaha je donosila materijalna dobra koja su mladoj obitelji trebala osigurati osnovna sredstva za život stoga su prije sklapanja ženidbe često važnu ulogu imali pregovori oko miraza koje su vodili očevi mladića i djevojke.


U prvoj polovici 20. stoljeća djevojke su dobivale miraz u ruhu, namještaju, zemlji, poljodjelskom alatu i kućanskom priboru.


Dobivala je kokoš, kravu i šivaću mašinu.


Ruho je pripremala majka djevojke i spremala ga u škrinju RUŠNICU koja je do udaje morala biti napunjena plahtama, ručnicima, vrećama za vršidbu i spremanje brašna, ponjavama (grubi tkani prekrivači), ukrasnim plahtama i jastučnicama za svečano PRESTIRANJE (uređivanje) postelje, zatim stolnjacima i odjećom za razne prigode kao što je odlazak na ledinu (oranicu), crkvu, svadbu i drugo. Od namještaja najvažnija je bila postelja opremljena ukrasnim plahtama za više prigoda, blazinama i VANJKUŠIMA (jastucima) napunjenim perjem te GUNJ (vrsta prekrivača od vune).


U alat i pribor spadale su ROGLJE, ZUPCI, VILE, MOTIKA, SRP, METLA, LAVOR, NIĆVE i RIFLJA (pomagalo za pranje ruha).





HTMLText_C4595FC7_D6D4_F503_41C0_94A7E82A8041.html =
___
Komora


Drvena prizemna zgrada



Drvena prizemna zgrada tipična je zgrada za stanovanje građena na početku 20. stoljeća u vrijeme raspadanja velikih obiteljskih zadruga.


U velikoj prostoriji smještena je izložba starih fotografija pod nazivom „Sačuvajmo sjećanja iz prošlosti sela u Pokuplju“. Izložene fotografije zorno prikazuju kako se u prošlosti kroz desetljeća mijenjao izgled sela od drvene arhitekture do zidane gradnje, zabilježeni su i neki društveno važni događaji iz prošlosti sela, ali i mnogi prizori iz gospodarskog i poljodjelskog života seljana te detalji iz duge školske i vjerničke tradicije sela, uz još različite zanimljivosti i pojedine zgode iz seoske svakodnevice zabilježene fotografijom.


U manjoj prostoriji izloženi su dijelovi opančarske zanatske radionice: kalupi, pribor, alati i pomagala za izradu obuće od kože te gotovi „opanci“, muški, ženski i dječji, uz još pokoji predmet iz kovačke radionice. U istoj zgradi izloženi su i mnogi predmeti kojima su se služili ondašnji stolari te alati i pomagala za izradu drvenog kotača i na kraju dijelovi za sastavljanje drvenih kola kao i drugi alati koji su korišteni pri ručnoj obradi drveta.




HTMLText_C4FE8F1C_D6CB_5505_41E8_8073A7CDC30F.html =
___
Postelja


Sastavni dijelovi postelje



Osnovnu posteljinu činile su BLAZINA napunjena perjem koja se prekriva plahtom od domaćeg lanenog platna – Z PLOTU ZA SPATI i PREČNI VANJKUŠ- jastuk većih dimenzija na kojem se spava. STROŽA je blazina napunjena slamom koja se postavlja na podnicu – DESKE, a PODNOGAČA je starija plahta koja dolazi pod noge. GUNJ i TUJICA su vrste POKRIVALA odn. pokrivači – ODEVO.


U prvoj polovici 20. stoljeća djevojci za udaju otac je dao izraditi stolaru – TIŠLJARU postelju za miraz. Stoga je bio zadatak svake SNEJE (snahe) da svako jutro PRESTRE postelju – uredno namjesti posteljinu koju pokrije ukrasnom plahtom - Z PLOTU i na uzglavlje - ZGLOVLJE postavi ukrasne jastuke.







HTMLText_C64AE9EB_D6B5_5D02_41DC_0B53A29FD5F4.html =
___
Zastavnjik


Zastavnik je bio mladić koji je noseći zastavu predvodio SVATE



Odnosno svadbenu povorku od doma mladića po mladenku pa u crkvu na vjenčanje, a potom opet njihovom domu gdje je bilo svadbeno veselje zvano PIR. Cijeli taj put svati su išli pješke, a pratili su ih SVIRCI, MUZIKANTI prigodnom svirkom.


Običaj je bio okititi sve svate ukrasnim ručnicima, rupcima i kiticama. U Donjoj Kupčini zastavnika su kitili na poseban način, ukrasni ručnik stavljali bi mu na ramena te rupce vezali oko vrata. Zastavu su isto kitili vežući crveni i zeleni rubac pri vrhu koplja gdje se još vezala i tzv. KITA ROŽI (buket ruža izrađenih od krep papira).


U prošlosti zastavnik je imao posebnu zadaću, više puta je morao zapjevati pjesmu SAMICU: prije polaska svatova po MLODU (mladenku), kad su stigli pred kuću mladenke, prije odlaska na vjenčanje, nakon vjenčanja te po povrtaku u dom mladenaca.



HTMLText_C6AC3DAE_D425_14FC_41CA_278CE4B8386D.html =
___
Kunja


Manja prostorija pored glavne velike sobe



Prostor u kojem su žene kuhale i pripremale hranu - JELO te odlagale posuđe i predmete koje su pritom koristile. Nazivi kuhinjskog pribora i posuđa iz prve polovice 20.stoljeća:


KUVAČA - kuhača, MILNČENJOK - valjak za razvlačenje tijesta, SKOLKI - drvene daščice koje su podmetači za sir, ŠEFLJA - grabilica, SICE - malo cjedilo, TOČER - ljevak i drugo.


Od drvenog posuđa bila je tu MUSLENKA ili STEPAČA - posuda za dobivanje maslaca- PUTRA, KEBEL za vodu - drvena bačvica s dvije ručke, MUŽOR – alat za usitnjavanje začina, STRUGANJA - drvena zdjela s dvije ručke te veće ili manje drvene ili zemljane (keramičke) ZDELE - zdjele, MESATJE NIĆVE - drveno korito za izradu tijesta za kruh i drugo.


Od lonaca najvažniji su bili ŽGANJČENJOK - željezni visoki lonac za kuhanje žganaca i MLEČNJOKI – zemljani (keramički) lonci za čuvanje mlijeka.












HTMLText_C6C3DE90_D6B4_F71E_41D6_7414F3B4DFD0.html =
___
Zidana peć - Komin


Velika zidana peć



Zidana peć spajala je dvije prostorije, u manjoj prostoriji se ložila, a veliku – PRVU IŽU je zagrijavala. Veći dio zidane peći nalazio se u glavnoj prostoriji u kojoj je obitelj – BRAĆA ili DRUŽINA boravila u zajedništvu.


Stoga je taj stambeni prostor zimi mogao biti dobro zagrijan. Peć je obično zauzimala prostor između vrata i bočnog zida gdje je još ostalo prostora za napraviti veći ležaj od dasaka i slame.


Djeca su obično zimi danonoćno boravila na tom ležaju. Peć je bila okružena klupicama na kojima su se ukućani mogli grijati i sušiti mokru odjeću ili obuću – OPANKE I OBUJKE kad bi se vratili mokri od kiše ili snijega. Takva peć bila je većih dimenzija, zidana od cigle i zemlje pomiješane sječenom slamom kao vezivom, a kao vezivo je poslužila zemlja pomiješana sa sječenom slamom.


Peć je korištena i za pečenje kruha. Ispred otvora za loženje – ŽDRELA, koji je služio kao pećnica, bio je sazidani pravokutni prostor na koji bi se prije pečenja kruha GREBLJICOM izvlačila žeravica – ŽARAVKA da bi se pomoću drvenog alata - LOPORA u usijanu pećnicu mogao ubaciti kruh – LEB te opet nagurati žeravicu na otvor peći.


Na toj strani peći domaćini bi ložili i otvorenu vatru iznad koje bi postavili manji kotao za kuhanje hrane. Veći kotao za okuhavanje prediva ili odjeće objesili su za gredu.





HTMLText_C6C4593A_D6BB_7D02_41BA_D92FC08C6183.html =
___
Oglavlje - Špišnjak


U Donjoj Kupčini tradicija je zahtijevala da udate žene na glavi imaju oglavlje koji su zvali- ROGI.



Na taj način žene su dokazivale svoj status udate žene. Nakon vjenčanja pri raju svadbe mladenka je umjesto vijenca na glavu po prvi puta stavljala oglavlje i tako se predstavila kao žena ili mlada snaha – SNEJA.


Za tu prigodu uvijek je morala biti pripremljena i posebno bogato ukrašena četvorina platna koja je na krajevima završavala sa kružno izrađenom čipkom. Taj ukras stavili bi na ROGE i tada su oglavlje zvali – ŠPIŠNJAK, a mlada žena nosila ga je u prvom tjednu nakon vjenčanja. Kupčinke su po običaju roge prekrivale maramom – RUPCEM. Prema situaciji u kojoj su se našle mogla je to biti svilena marama – SVILNJOK, tanka vunena marama – VUNENJOK ili obično bijelo platno – BELA KRPA za korotu.


Starije imućnije žene bijelo platno su si ukrasile vezom od bijelog konca. Običaj nošenja oglavlja kao takvog izgubio se krajem tridesetih godina 20. stoljeća no žene nisu prestale i dalje pokrivati glavu maramom. 'Rubec svilnjok ili vunenjok' na glavi ostao je još dugo glavno obilježje svake Kupčinke.
HTMLText_C73AF539_D425_35E5_41DB_6CAFF86E151C.html =
___
Kut ober stola


Naziva se još i Sveti kut ili Božji kut.



Tu se nalazi polica ja kojoj glavno mjesto zauzima križ – RASPELO. Na zidu s lijeve i desne strane police postavljene su slike svetaca katoličke Crkve - SVETE SLIKE. Najvažnije mjesto imale su one koje prikazuju srce Isusovo u srce Marijino, a onda su se pored njih mogle nalaziti i slike drugih svetaca.


Važno mjesto na zidu imala je i slika sv. Antuna Pustinjaka - sveca kojega je u prošlosti posebno štovala svaka obitelj jer je sveti Janton gospodar od BLOGA - zaštitnik domaćih životinja. Obitelj je za Božić na polici u kutu SLOGALA BOŽIĆ – tu bi postavljali grančice bora koji su žene ukrasile - KITILE ručno izrađenim ukrasima. Raspelo bi tada domaćica ukrasila vjenčićem savitim od cvjetića izrađenih od krep papira – PAPERNATE ROŽE i premjestila na zid pored okićenog bora.


U kutu ober stola obitelj je za Božić postavljala grančice bora koji su žene okitile ručno izrađenim ukrasima – SLOŽILI SU BOŽIĆ. Mnogi očuvani predmeti i sjećanja ljudi svjedoče o bogatstvu duhovne kulture koja je bila svakodnevno prisutna u životu obitelji iz prošlosti i važnosti koju su pojedinci pridavali svetom ili Božjem nauku.
HTMLText_C7CD82D8_D42C_ECA4_41E2_CB9F1A7BF8C8.html =
___
Šporet


Osnovni kuhinjski inventar



Grijaće tijelo u kojem se loži vatra da bi se na zagrijanoj ploči – TOBLE moglo kuhati. Prvi oblici bili su željezni - PLEVNATI od lijevanog željeza poznatog imena 'koza' takve su prema kazivanju izrađivali u Mađarskoj još u 19. stoljeću, a mogle su ih kupiti samo bogatije obitelji. STALOŽE - police pričvršćene na zidu imale su različite namjene pa prema tome i nazive. ZDELNJAČA je polica na koju bi odlagali zdjele, SIRNJAČA je polica na kojoj bi sušili sir, a ponekad i odjeću, postavljena je uvijek na zidu pored šporeta ili iznad šporeta kao viseća pletena od šibe.


Za čuvanje i preradu mlijeka osnovno posuđe bili su ZEMLJENI (keramički) lonci. Oblik i namjena su im određivali naziv pa onaj u kojems e čuvalo mijeko je MLEČNJOK, ako je bio više sužen pri vrhu tada se zove ĆUP. SMETNJOK je lonac za čuvanje vrhnja - SMETENE MASLENJOK za maslo - mliječna masnoća koja se dobiva kuhanjem maslaca – PUTRA. STUCA, STUCKA ili ŠTUCA bio je naziv za zemljanu bocu, a CEDNICA, CEDILO, CEDILJKA zove se zdjela sa rupicama.














HTMLText_CB219088_DBAA_0AAC_41CC_DD3C17F573DD.html =
___
Narodno graditeljstvo


Drvno graditeljstvo u Donjoj Kupčini



Selo Donja Kupčina u 19. st. bilo je jedna od općina u Kotarskoj oblasti Pisarovina. Posjedovalo je više od 1000 hektara šumskih površina u privatnom vlasništvu gospodara i općine, naslijeđene iz prošlosti ili stečene određenim pravima pri dijeljenju vlastelinskih veleposjeda, šuma i pašnjaka tzv. grofovija ili su kupljene prilikom ukidanja kmetskih odnosa 1848. godine. Šumama i drugim prirodnim dobrima tada je upravljala Zemljišna zajednica Donje Kupčine kao zajednička općinska uprava koja je imala pravo na 164 tzv. OŠEŠIJE, tj. Veličine koje su određivale prava na šumske posjede (dionice). Stoga su vlasnici prema svojim ošesijalnim pravima mogli koristiti drvo za ogrjev i hrastova stabla kao građevni materijal za gradnju kuća i gospodarskih zgrada.


Kupčinska šuma tada je obilovala hrastom lužnjakom pa se spominju debla čiji je promjer bio više od jednog metra na panju. Bila je to izuzetno kvalitetna drvena građa koju su narodni graditelji nakon rušenja stabla – SEČE najčešće krojili i obrađivali u šumi, tesali i rezali planjke po dužini, a potom su ih oni snažniji ponekad i na leđima nosili kući. Zbog težine hrastovih trupaca – KLADA bila je potrebna snaga i znanje muškaraca – MUŽEVA pri transportu na drvenim kolima ili zimi na velikim saonicama. Tanja debla tovarili su na kola snagom mišića uz pomoć DIGE – jednostavnog alata koji je poslužio pri utovaru za transport najčešće dvojim kolima uz pomoć četiri ili šest konja. Petnaest do dvadeset muškaraca dovozilo je tako trupce u dvorište gdje su ih nastavljali obrađivati ručnim alatom i pripremati građu za gradnju drvene zgrade. Manje KLADE dovlačili su pomoću konja, na način da su jedan kraj trupca podigli i pričvrstili na SMUKVE – alat u koji bi upregnuli konja, dok je drugi kraj slobodno klizio po zemlji ili su i njega podigli i pričvrstili na SMUKVE koje su međusobno povezali lancem.


Rušenje stabala za gradnju seljani su obavljali samo u jeseni i zimi dok drveće nije listalo. Za ogrjev su rušili samo lošija stabla ili koja su se sama osušila, vođeni sviješću da šumu treba čuvati budućim naraštajima.


Narodna vlast je šume Zemljišnih zajednica 1947. godine proglasila općenarodnom imovinom odnosno nacionalizirane su. Tada velik broj Kupčinaca gubi svoje šumske posjede i nakon toga u Donjoj Kupčini završava razdoblje gradnje novih drvenih zgrada.


Očuvane drvene zgrade koje se nalaze u dvorištu muzeja baština su narodnog graditeljstva i predstavljaju povijesno vrijedne spomenike narodne arhitekture.
HTMLText_D94D1DBE_D6BF_5502_41DC_6276CF2BE731.html =
___
Kupčinska ženidba


Ženidba je oduvijek bila temelj svake nove obitelji



Ženidba je oduvijek bila temelj svake nove obitelji. Svakom seoskom mladiću – DEĆKU ili djevojci – CURE oženiti se ili udati bio je životni ideal i najvažniji događaj u životu.


Roditeljima je životna preokupacija bila oženiti sina ili udati kćer i za taj najveseliji trenutak u obitelji pripremali su se godinama. Ljudi su se veselili i ženidbama u obiteljima svoje braće i sestara, bližoj i daljoj familiji – RODBNI. Roditelji mladenaca – MLODIĆEV prema tradiciji imali su obavezu za ženidbu u svojem domu pripremiti svadbeno veselju i gozbu – PR.


Činili su to uvijek uz nesebičnu pomoć cijele familije. Kruna svake ženidbe bilo je vjenčanje u crkvi, a potom je u obiteljskom domu slijedilo slavlje okupljenih na gozbi uz hranu, veselu glazbu i ples.


Stari Kupčinci su iz generacije u generaciju nasljedovali mnoštvo običaja oko ženidbe, čak do druge polovice 20. st. Jedan od najvažnijih običaja bio je ugovaranje ženidbe – SLOGANJE. Slijedilo je slavlje s okupljenom rodbinom – VERE na kojem je obznanjen dogovor i potvrđen pristanak mladića i djevojke na ženidbu. Nakon toga obitelji mladenaca su započele pripreme za vjenčanje – ZORUKE i svadbu – PIR.


Tada su do izražaja dolazile sve čari zajedništva i uzajamne pomoći među rođacima – RODBINOM ILI FAMILIJOM. To su bila nezaboravna iskustva svakog pojedinca koja su pamtili cijeloga života. Da bi se cijeli događaj mogao odviti prema tradicijskim običajima mnogi rođaci dobivali su određene zadatke ili zaduženja.


Za svadbenu povorku u kojoj su mladenci išli na vjenčanje potrebno je bilo odabrati zastavnika – ZASTAVNJIKA, svirače – SVIRCE ili MUZIKANTE, vođu i koordinatora cijelog događaja – DEVERA, dva svjedoka koji će svojim potpisom svjedočiti da je ženidba sklopljena – SVEDOKI, jedna ili dvije djevojke bliske mladenki koje idu u povorci iza mladenaca – POSNEŠICE, malo dijete iz bliže familije za NAKOLENČE te pozvati druge prijatelje mladiće za SVATE.


Briga o gostima u roditeljskom domu u kojem se odvijala svadba bila je povjerena muškom odgovornom rođaku koji je dobivao ulogu domaćina –DOMOĆI. TUŠAR je vodio brigu o piću, a KUVARICE o pripremi i posluživanju hrane.


Djevojke i žene izrađivale su ukrase za prostor i kitice za svatove, a kitilo se na sam dan svadbe. ŠKRINJARE bi također unaprijed ugovorili da sa okićenim konjima i kolima nakon vjenčanja prevezu mladenkine stvari i namještaj – MIRAZ u novi dom. Kupčinska svadba bio je najčešće i jedini događaj u obitelji koji su mnogi mladenci željeli ovjekovječiti zajedničkom fotografijom za uspomenu.






HTMLText_DAE8DB40_D422_A9B6_4196_F9E0B5584320.html =
___
Len (Lan)


Jednogodišnja biljka čije vlakno u stabljici je osnovna sirovina za izradu platna



Od nekoliko poznatih vrsta lana na ovim prostorima najčešće je bio prisutan jari lan sa plavim cvjetovima zvani SVILEC. Laneno platno stoljećima se upotrebljavalo za razne namjene, tako je i u našim selima domaće laneno platno u prošlosti bilo najbolji materijal za izradu tradicijske seoske odjeće.


Svako kupčinsko domaćinstvo uzgajalo je lan, posjedovalo alate i znanje koje je bilo potrebno za vlastitu manufakturnu tekstilnu radionicu, a tradicija se održala sve do sredine 20. stoljeća.


Za izradu domaćeg platna bilo je potrebno poznavanje cijelog niza vještina pri poslovima oko uzgoja sirovine, obrade stabljike, izrade prediva - PREJE i na kraju tkanja - izrade platna.



HTMLText_DE47B0FE_D3DF_2C5C_41C8_0D79EFFB6F84.html =
___
Čadok, Čedok (Čardak)


Povijesni naziv visoke drvene kuće koja je u ovakvom i sličnim oblicima građena krajem 19. i početkom 20. stoljeća kao dom kućne obiteljske zadruge koju su pojedine obitelji u Donjoj Kupčini održale i do kraja 40-tih godina 20. stoljeća.


Drvena visoka zgrada – čardak


Potječe iz Busijeve zadruge, godina gradnje je 1911, a preseljena je u dvorište muzeja 1973. godine. U ovoj kući prikazan je život zadružne obitelji. Tematski je svaka prostorija opremljena predmetima i inventarom koji odgovara rasporedu i potrebama stanovanja ondašnje mnogobrojne obitelji u datom prostoru.


Prizemne prostorije bile su uglavnom spremišni prostor tzv. šute. U prvoj „šuti“ nalaze se drvene škrinje – žitnice, za očuvanje godišnjeg uroda žitarica. Rušnice – škrinje za čuvanje odjeće i drugih tekstilnih premeta koje su mogli zamijeniti i ormari, tu se nalaze i drveni predmeti u kojem se čuvala suha hrana.


Druga prostorija ili „zadnja šuta“ sadrži razne drvene predmete za pripremu i čuvanje hrane kao što je razno drveno posuđe, drvena korita, bačve, bačvice, veći i manji „bednji“ za kiseljenje kupusa ili repe i mnogi alati koji se sezonski koriste. Konjska oprema, ručni manji
poljodjelski alati ili razna pomagala.


Prostor na katu uređen je predmetima za svakodnevnu upotrebu. U velikoj prostoriji nalaze se uređene „postelje“, za svaku obitelj jedna, zajednički stol, ormarić pričvršćen na zid za čuvanje dokumenata i novca, zipka, hodalica za bebe, stolice i klupe te još pokoji osobni predmet ukućana obješen o zid među slikama svetaca ili kraj ogledala.
HTMLText_E50221BD_FD03_3B08_41B8_C3F5C1E9E574.html =
___
Poljiprivreda


Prema povijesnim podacima u D. Kupčini spominje se Zadruga za unapređenje poljoprivrede još u 19. stoljeću, a 1908. godine formirana je i produžnica Gospodarskog društva kao zadruga Seljačke sloge.



Oko zadruge odvijao se i seoski život mjesta, a spominje se da su dolazili i ljudi iz okolnih sela vidjeti kako se unapređuje seosko gospodarstvo korištenjem željeznog pluga, sijačice, konjske kosilice, žetalice, vršilice i drugog alata. U okviru zadruge održavani su i tečajevi o uzgoju i liječenju stoke, o korištenju umjetnog gnojiva, kuharski tečaj, tečaj šivanja i drugi.
Kupčinac Ferdinand Koren (Ferica) (1859.-1943.) nabavljao je ljudima nove spomenute poljoprivredne strojeve, a i sam ih je prvi koristio. Ideju o unapređenju seoskog gospodarstva širio je i izvan kupčinskih granica. Pisao je članke u novinama o problemima seljaka i širio svijest o potrebi poboljšanja uvjeta života ljudi na selu.
Godine 1920. F. Koren je izabran za narodnog zastupnika Radićeve Seljačke republikanske stranke u izvršno rukovodstvo i redovito je putovao na sastanke. Bio je prijatelj Stjepana Radića osnivača Seljačke stranke koji je prema usmenoj predaji posjetio Korena u D. Kupčini i pritom mu pomagao u poljodjelskim poslovima.
HTMLText_E8DF77E4_FD03_2739_41C8_6DEF3799F62E.html =
___
Poljiprivreda


Prema povijesnim podacima u D. Kupčini spominje se Zadruga za unapređenje poljoprivrede još u 19. stoljeću, a 1908. godine formirana je i produžnica Gospodarskog društva kao zadruga Seljačke sloge.



Oko zadruge odvijao se i seoski život mjesta, a spominje se da su dolazili i ljudi iz okolnih sela vidjeti kako se unapređuje seosko gospodarstvo korištenjem željeznog pluga, sijačice, konjske kosilice, žetalice, vršilice i drugog alata. U okviru zadruge održavani su i tečajevi o uzgoju i liječenju stoke, o korištenju umjetnog gnojiva, kuharski tečaj, tečaj šivanja i drugi.
Kupčinac Ferdinand Koren (Ferica) (1859.-1943.) nabavljao je ljudima nove spomenute poljoprivredne strojeve, a i sam ih je prvi koristio. Ideju o unapređenju seoskog gospodarstva širio je i izvan kupčinskih granica. Pisao je članke u novinama o problemima seljaka i širio svijest o potrebi poboljšanja uvjeta života ljudi na selu.
Godine 1920. F. Koren je izabran za narodnog zastupnika Radićeve Seljačke republikanske stranke u izvršno rukovodstvo i redovito je putovao na sastanke. Bio je prijatelj Stjepana Radića osnivača Seljačke stranke koji je prema usmenoj predaji posjetio Korena u D. Kupčini i pritom mu pomagao u poljodjelskim poslovima.
HTMLText_EA10B8D1_FD03_291B_41CB_C0246DF723A4.html =
___
Poljiprivreda


Prema povijesnim podacima u D. Kupčini spominje se Zadruga za unapređenje poljoprivrede još u 19. stoljeću, a 1908. godine formirana je i produžnica Gospodarskog društva kao zadruga Seljačke sloge.



Oko zadruge odvijao se i seoski život mjesta, a spominje se da su dolazili i ljudi iz okolnih sela vidjeti kako se unapređuje seosko gospodarstvo korištenjem željeznog pluga, sijačice, konjske kosilice, žetalice, vršilice i drugog alata. U okviru zadruge održavani su i tečajevi o uzgoju i liječenju stoke, o korištenju umjetnog gnojiva, kuharski tečaj, tečaj šivanja i drugi.
Kupčinac Ferdinand Koren (Ferica) (1859.-1943.) nabavljao je ljudima nove spomenute poljoprivredne strojeve, a i sam ih je prvi koristio. Ideju o unapređenju seoskog gospodarstva širio je i izvan kupčinskih granica. Pisao je članke u novinama o problemima seljaka i širio svijest o potrebi poboljšanja uvjeta života ljudi na selu.
Godine 1920. F. Koren je izabran za narodnog zastupnika Radićeve Seljačke republikanske stranke u izvršno rukovodstvo i redovito je putovao na sastanke. Bio je prijatelj Stjepana Radića osnivača Seljačke stranke koji je prema usmenoj predaji posjetio Korena u D. Kupčini i pritom mu pomagao u poljodjelskim poslovima.
HTMLText_EA15A8C7_FD03_2907_41E6_588EE23FF62E.html =
___
Poljiprivreda


Prema povijesnim podacima u D. Kupčini spominje se Zadruga za unapređenje poljoprivrede još u 19. stoljeću, a 1908. godine formirana je i produžnica Gospodarskog društva kao zadruga Seljačke sloge.



Oko zadruge odvijao se i seoski život mjesta, a spominje se da su dolazili i ljudi iz okolnih sela vidjeti kako se unapređuje seosko gospodarstvo korištenjem željeznog pluga, sijačice, konjske kosilice, žetalice, vršilice i drugog alata. U okviru zadruge održavani su i tečajevi o uzgoju i liječenju stoke, o korištenju umjetnog gnojiva, kuharski tečaj, tečaj šivanja i drugi.
Kupčinac Ferdinand Koren (Ferica) (1859.-1943.) nabavljao je ljudima nove spomenute poljoprivredne strojeve, a i sam ih je prvi koristio. Ideju o unapređenju seoskog gospodarstva širio je i izvan kupčinskih granica. Pisao je članke u novinama o problemima seljaka i širio svijest o potrebi poboljšanja uvjeta života ljudi na selu.
Godine 1920. F. Koren je izabran za narodnog zastupnika Radićeve Seljačke republikanske stranke u izvršno rukovodstvo i redovito je putovao na sastanke. Bio je prijatelj Stjepana Radića osnivača Seljačke stranke koji je prema usmenoj predaji posjetio Korena u D. Kupčini i pritom mu pomagao u poljodjelskim poslovima.
HTMLText_EA718F97_FD00_E707_41EC_E5BA3429EF66.html =
___
Poljiprivreda


Prema povijesnim podacima u D. Kupčini spominje se Zadruga za unapređenje poljoprivrede još u 19. stoljeću, a 1908. godine formirana je i produžnica Gospodarskog društva kao zadruga Seljačke sloge.



Oko zadruge odvijao se i seoski život mjesta, a spominje se da su dolazili i ljudi iz okolnih sela vidjeti kako se unapređuje seosko gospodarstvo korištenjem željeznog pluga, sijačice, konjske kosilice, žetalice, vršilice i drugog alata. U okviru zadruge održavani su i tečajevi o uzgoju i liječenju stoke, o korištenju umjetnog gnojiva, kuharski tečaj, tečaj šivanja i drugi.
Kupčinac Ferdinand Koren (Ferica) (1859.-1943.) nabavljao je ljudima nove spomenute poljoprivredne strojeve, a i sam ih je prvi koristio. Ideju o unapređenju seoskog gospodarstva širio je i izvan kupčinskih granica. Pisao je članke u novinama o problemima seljaka i širio svijest o potrebi poboljšanja uvjeta života ljudi na selu.
Godine 1920. F. Koren je izabran za narodnog zastupnika Radićeve Seljačke republikanske stranke u izvršno rukovodstvo i redovito je putovao na sastanke. Bio je prijatelj Stjepana Radića osnivača Seljačke stranke koji je prema usmenoj predaji posjetio Korena u D. Kupčini i pritom mu pomagao u poljodjelskim poslovima.
HTMLText_EA75CF7E_FD00_E709_41D3_62B623D6535C.html =
___
Od stabla do drvene kuće


Graditelji drvenih nastambi u najstarija vremena drvenu građu obrađivali su i pripremali drvo za gradnju ručnim jednostavnim alatom.



Pila za rušenje stabla ŠLJINGERICA bila je takav alat, dužine lista oko 2 metra čiji krajevi su završavali drvenom ručkom, za svaku je držao jedan radnik koji je pri piljenju povlačio k sebi naizmjence s onim drugim dok nisu srušili drvo. Sa porušenog debla granje su sjekli sjekirom, a koru skidali OBRUČNJAKOM – ručnim alatom sa dvije ručke koje je spajao željezni naoštreni dio. Očišćeno deblo TROM – tesari su nastavili obrađivati i drugim ručnim alatima uz običnu sjekiru i PLANJKAČOM – sjekirom sa širokim sječivom na dužem držalu i na kraju sa ŠIROČKU – ručni alat sa širokim sječivom i kratkim držalom. Svako deblo najprije su obradili u kvadratni oblik zatim su prionuli uzdužnom rezanju (piljenju) planjki.


Za uzdužno piljenje debla – KLADE bilo je potrebno posebno umijeće i fizička snaga. Snažni muškarci rezali su građu – PLANJKE debljine oko 4 COLJA (4 cola - 10,5 cm) od debla koje je moglo biti dugačko i 12 metara pomoću posebne pile JARMENJAČE. Usavršenom tehnikom svoga zanata narodni graditelji mogli su jedno pripremljeno deblo ručno ispiliti u nekoliko planjki tijekom cijelog dana. Za taj posao bilo je potrebno šest snažnih radnika koji su se u dvije grupe neprestano izmjenjivali pri rezanju. Jedni su odmarali mišiće dok su drugi rezali. Prije početka gradnje drvene zgrade graditelji su pripremili i obradili svu osnovnu građu, planjke i grede za zidove i strop – STENE I PRSNICE, SLEME I SLEMEĆKE, te građu za krov – ROŽNICE, letve i ŠINDRICU (šindra). Kalane daščice dužine 60 cm za pokrivanje krova pričvršćivali su na letve drvenim klinovima. Od davnina krovove su pokrivali ŠOPOM - slamom od raži, donji čvršći dio stabljike postavljali su na letve, a gornji tanji je morao biti okrenut prema dolje da se kišnica brže slijeva i slama dulje potraje. Kad je sva osnovna građa bila pripremljena izradili su još i MOĐENJOKE – drvene klinove za spajanje planjki. Tada je grupa od 5-6 tesara graditelja – CIMERMANA mogla sastaviti visoku drvenu kuću – IŽU, čardak, za oko tri tjedna. Zadnjih nekoliko primjeraka drvenih kuća – DREVENE IŽE u Donjoj Kupčini izgrađene su krajem 30-tih godina 20. stoljeća, sve su tada bile pokrivene crijepom – ČREPOM.



HTMLText_EA7C8FA1_FD00_E73B_41E5_3B9FD5694B61.html =
___
Poljiprivreda


Prema povijesnim podacima u D. Kupčini spominje se Zadruga za unapređenje poljoprivrede još u 19. stoljeću, a 1908. godine formirana je i produžnica Gospodarskog društva kao zadruga Seljačke sloge.



Oko zadruge odvijao se i seoski život mjesta, a spominje se da su dolazili i ljudi iz okolnih sela vidjeti kako se unapređuje seosko gospodarstvo korištenjem željeznog pluga, sijačice, konjske kosilice, žetalice, vršilice i drugog alata. U okviru zadruge održavani su i tečajevi o uzgoju i liječenju stoke, o korištenju umjetnog gnojiva, kuharski tečaj, tečaj šivanja i drugi.
Kupčinac Ferdinand Koren (Ferica) (1859.-1943.) nabavljao je ljudima nove spomenute poljoprivredne strojeve, a i sam ih je prvi koristio. Ideju o unapređenju seoskog gospodarstva širio je i izvan kupčinskih granica. Pisao je članke u novinama o problemima seljaka i širio svijest o potrebi poboljšanja uvjeta života ljudi na selu.
Godine 1920. F. Koren je izabran za narodnog zastupnika Radićeve Seljačke republikanske stranke u izvršno rukovodstvo i redovito je putovao na sastanke. Bio je prijatelj Stjepana Radića osnivača Seljačke stranke koji je prema usmenoj predaji posjetio Korena u D. Kupčini i pritom mu pomagao u poljodjelskim poslovima.
HTMLText_EA7DD50A_FD00_FB08_41EA_CE2E1185025E.html =
___
Zdenac


Stari zdenac na ulazu u muzej



Već na samom ulasku posjetioca u dvorište muzeja stoljetne drvene građevine poredane oko starog zdenca mame znatiželju i spontano počinju pričati zanimljive zgode iz minulih vremena. Takve jedino još možemo sresti zaboravljene u unutrašnjosti ovakvih građevina. Stoga ova ambijentalna etnografska zbirka sačuvana u autentičnom prostoru prikazuje potpuni doživljaj seoske kulture življenja. Pruža zorni doživljaj dijela povijesti na jednom mjestu i mnoge nas potiče na razmišljanja o zaboravljenom načinu života nekadašnje seoske obitelji. Sličice iz svakodnevice pojedinaca, obiteljske ili seoske zajednice koje ćemo doživjeti ovdje u Zavičajnom muzeju sigurno će nas i dodatno obogatiti proživljenim iskustvom dijela prošlosti koji ćete rado ponijeti iz našeg muzeja, podijeliti sa prijateljima ili zadržati u lijepom sjećanju.
HTMLText_EA846057_FD00_F918_41E0_FD11C68A7FB8.html =
___
Kurnjak


Drvena zgrada manjih dimenzija tipičnog izgleda zvana KURNJAK nalazila se u gotovo svakom kupčinskom dvorištu



Donji prostor bio je nastamba za svinje sa posebnim polukružnim otvorom samo za glavu životinje kako bi je mogli zatvorenu nahraniti iz vanjskog korita. Gornji prostor bio je pak prilagođen za zatvaranje peradi, najčešće kokoši koje su se vješto mogle popeti do gornjih vratašca te su svako večer jedna za drugom po brvnu ulazile u svoju nastambu. Kroz noć vratašca su domaćini zatvarali da ne bi perad bila laki plijen noćnim grabežljivcima ili kradljivcu – TATU. Prisjetili su se stariji seljani da su neposlušnoj nestašnoj djeci u prošlosti često roditelji zaprijetili da će biti zatvoreni u kurnjaku ako ne budu bili dobri i poslušni.
HTMLText_EAA2D4B8_FD01_7908_41EE_732CCC93A993.html =
___
Poljiprivreda


Prema povijesnim podacima u D. Kupčini spominje se Zadruga za unapređenje poljoprivrede još u 19. stoljeću, a 1908. godine formirana je i produžnica Gospodarskog društva kao zadruga Seljačke sloge.



Oko zadruge odvijao se i seoski život mjesta, a spominje se da su dolazili i ljudi iz okolnih sela vidjeti kako se unapređuje seosko gospodarstvo korištenjem željeznog pluga, sijačice, konjske kosilice, žetalice, vršilice i drugog alata. U okviru zadruge održavani su i tečajevi o uzgoju i liječenju stoke, o korištenju umjetnog gnojiva, kuharski tečaj, tečaj šivanja i drugi.
Kupčinac Ferdinand Koren (Ferica) (1859.-1943.) nabavljao je ljudima nove spomenute poljoprivredne strojeve, a i sam ih je prvi koristio. Ideju o unapređenju seoskog gospodarstva širio je i izvan kupčinskih granica. Pisao je članke u novinama o problemima seljaka i širio svijest o potrebi poboljšanja uvjeta života ljudi na selu.
Godine 1920. F. Koren je izabran za narodnog zastupnika Radićeve Seljačke republikanske stranke u izvršno rukovodstvo i redovito je putovao na sastanke. Bio je prijatelj Stjepana Radića osnivača Seljačke stranke koji je prema usmenoj predaji posjetio Korena u D. Kupčini i pritom mu pomagao u poljodjelskim poslovima.
HTMLText_EAA4E4AE_FD01_7908_41E2_89AC90A159D6.html =
___
Poljiprivreda


Prema povijesnim podacima u D. Kupčini spominje se Zadruga za unapređenje poljoprivrede još u 19. stoljeću, a 1908. godine formirana je i produžnica Gospodarskog društva kao zadruga Seljačke sloge.



Oko zadruge odvijao se i seoski život mjesta, a spominje se da su dolazili i ljudi iz okolnih sela vidjeti kako se unapređuje seosko gospodarstvo korištenjem željeznog pluga, sijačice, konjske kosilice, žetalice, vršilice i drugog alata. U okviru zadruge održavani su i tečajevi o uzgoju i liječenju stoke, o korištenju umjetnog gnojiva, kuharski tečaj, tečaj šivanja i drugi.
Kupčinac Ferdinand Koren (Ferica) (1859.-1943.) nabavljao je ljudima nove spomenute poljoprivredne strojeve, a i sam ih je prvi koristio. Ideju o unapređenju seoskog gospodarstva širio je i izvan kupčinskih granica. Pisao je članke u novinama o problemima seljaka i širio svijest o potrebi poboljšanja uvjeta života ljudi na selu.
Godine 1920. F. Koren je izabran za narodnog zastupnika Radićeve Seljačke republikanske stranke u izvršno rukovodstvo i redovito je putovao na sastanke. Bio je prijatelj Stjepana Radića osnivača Seljačke stranke koji je prema usmenoj predaji posjetio Korena u D. Kupčini i pritom mu pomagao u poljodjelskim poslovima.
HTMLText_EAA621FB_FD03_1B0F_41E5_5466DA3706DB.html =
___
Poljiprivreda


Prema povijesnim podacima u D. Kupčini spominje se Zadruga za unapređenje poljoprivrede još u 19. stoljeću, a 1908. godine formirana je i produžnica Gospodarskog društva kao zadruga Seljačke sloge.



Oko zadruge odvijao se i seoski život mjesta, a spominje se da su dolazili i ljudi iz okolnih sela vidjeti kako se unapređuje seosko gospodarstvo korištenjem željeznog pluga, sijačice, konjske kosilice, žetalice, vršilice i drugog alata. U okviru zadruge održavani su i tečajevi o uzgoju i liječenju stoke, o korištenju umjetnog gnojiva, kuharski tečaj, tečaj šivanja i drugi.
Kupčinac Ferdinand Koren (Ferica) (1859.-1943.) nabavljao je ljudima nove spomenute poljoprivredne strojeve, a i sam ih je prvi koristio. Ideju o unapređenju seoskog gospodarstva širio je i izvan kupčinskih granica. Pisao je članke u novinama o problemima seljaka i širio svijest o potrebi poboljšanja uvjeta života ljudi na selu.
Godine 1920. F. Koren je izabran za narodnog zastupnika Radićeve Seljačke republikanske stranke u izvršno rukovodstvo i redovito je putovao na sastanke. Bio je prijatelj Stjepana Radića osnivača Seljačke stranke koji je prema usmenoj predaji posjetio Korena u D. Kupčini i pritom mu pomagao u poljodjelskim poslovima.
HTMLText_EAB831F1_FD03_1B1B_41E7_23A8D5447E7B.html =
___
Poljiprivreda


Prema povijesnim podacima u D. Kupčini spominje se Zadruga za unapređenje poljoprivrede još u 19. stoljeću, a 1908. godine formirana je i produžnica Gospodarskog društva kao zadruga Seljačke sloge.



Oko zadruge odvijao se i seoski život mjesta, a spominje se da su dolazili i ljudi iz okolnih sela vidjeti kako se unapređuje seosko gospodarstvo korištenjem željeznog pluga, sijačice, konjske kosilice, žetalice, vršilice i drugog alata. U okviru zadruge održavani su i tečajevi o uzgoju i liječenju stoke, o korištenju umjetnog gnojiva, kuharski tečaj, tečaj šivanja i drugi.
Kupčinac Ferdinand Koren (Ferica) (1859.-1943.) nabavljao je ljudima nove spomenute poljoprivredne strojeve, a i sam ih je prvi koristio. Ideju o unapređenju seoskog gospodarstva širio je i izvan kupčinskih granica. Pisao je članke u novinama o problemima seljaka i širio svijest o potrebi poboljšanja uvjeta života ljudi na selu.
Godine 1920. F. Koren je izabran za narodnog zastupnika Radićeve Seljačke republikanske stranke u izvršno rukovodstvo i redovito je putovao na sastanke. Bio je prijatelj Stjepana Radića osnivača Seljačke stranke koji je prema usmenoj predaji posjetio Korena u D. Kupčini i pritom mu pomagao u poljodjelskim poslovima.
HTMLText_EABAC4A4_FD01_7938_41EF_A8FDD9F194CE.html =
___
Izložba


'Tradicijski svadbeni ukrasi'
5.9.2020.-1.12.2020.



Izložbu pripremila Anđelka Vidović u suradnji sa ženama iz Donje Kupčine: Marijom Stepić, Katicom Vularić, Maricom Konječić, Francekom Mikulić, Katicom Stepušin, Brankom Milčić, Slavicom Marušić, Maricom Kapec, Slavicom Stupljanec i dječjom skupinom različitih uzrasta sa tematskih radionica u muzeju: Marijom Brcković, Katarinom i Filipom Stepić, Marijom Stupljanec, Leom Grbiniček, Markom Maretić i Lucijom i Lukom Bojić


Na izložbi posebno dominira bogatstvo umijeća izrade svadbenih kitica, buketa za mladenku, ‘kite roži’ za zastavu te manjih buketića za kićenje glazbenih instrumenata koje su izradile spretne ruke Kupčinki po sjećanju na okićene svatove iz njihove mladosti. U prošlosti žene su u Donjoj Kupčini po tradicijskom običaju izrađivale ukrase za kićenje svatova. Pripremale su ukrasne ručnike kojima su kitile zastavnika, svirače, ali i zidove prostorije u kojoj je bilo svadbeno veselje. Sredinom 20. stoljeća posebno je bio poznat običaj kićenja zastave, mladenaca, svirača i njihovih glazbenih instrumenata cvijećem izrađenim od krep papira. Mladićima su još u svatovima oko vrata djevojke vezale i ukrasne marame ‘rupce’.
Izložene tradicijske svadbene ukrase dodatno obogaćuju i dječji radovi nastali na edukativnim radionicama u muzeju tijekom ljeta 2020. godine, vjerno izrađeni po uzoru na tradicijske. Hvala svima za svaki izrađeni ukras, za suradnju u promicanju tradicijskih kulturnih vrijednosti.



HTMLText_EABFA1F1_FD03_1B1B_41E0_E3A9352B7AC5.html =
___
Drvena kola


U prošlosti kola su mogli vući volovi, krave ili konji.



Zaprega je bila prilagođena životinji, a kola su imala rudu uz koju su je upregli. Drvena kola sastoje se od nekoliko dijelova koji su se mogli sastaviti ili rastaviti prema potrebi.
Konstrukciju sa prednjim i zadnjim kotačima – PRVI i ZADNJI ŠTELJ (RUŠTIK) povezuje SVORA – okruglo hrastovo drvo – RASTIĆ (hrastić potrebne debljine i dužine) na čijoj sredini su najčešće tri rupe za željezni klin kojim se regulirala dužina kola. Prema namjeni kola su mogla poslužiti za prijevoz različitih tereta pa su još opremana potrebnim dodacima.


Za prijevoz drva bilo je dovoljno postaviti samo tzv. PRLJE kod svakog kotača po jedan okomito, za pridržavanje drva. Ako bi dodali po sredini kola vodoravno široku dasku kola su tada zvali PLATON. Kola sa bočno postavljenim daskama pod tupim kutem i dugi PRLJI su ŠARAGLJA, služe najčešće za prijevoz plodova i težaka (radnika) u polje. Za prijevoz sijena na kola bi postavljali duge LOTRE i kratke PRLJE ili za malo sijena kratke LOTRE, duge PRLJE i ŠARAGLJU uz koju je još bila potrebna tzv. PAUZINA ili ŽRT.
HTMLText_EAE838BE_FD03_2908_41D9_B6BB0AC95298.html =
___
Tišljar - stolar


U prošlosti svaki čovjek koji se bavio nekim zanatom ponajprije se morao osloniti na svoje urođene sposobnosti, vještine koje je sam stekao i znanje koje je naučio od starijeg majstora određenog zanata.



Kao kod drugih zanata iz istog vremena tako i u stolarskom – TIŠLJARIJE alati za obradu drveta bili su jednostavni, ručni. Za rezanje ručna pila LUCNJERICA, za finu obradu drva ručni 'hoblići' – OLJBIĆI raznih veličina i preciznosti. Najveći OLJBIĆ stolari su nazivali VLOK – za 'hoblanje' većih površina. Ime su mogli imati prema namjeni npr. VUTORNJAK za izraditi potrebne utore na prozorskim okvirima ili za vrata na dovratniku – ŠTOKU ili drugdje. Svrdla – SVEDRI su imali drveni dodatak za ručno okretanje i drvenu zaštitu za oštricu – TULJEC, kao i svoja imena raspoznavanja, npr. za izraditi rupe na ručnim drvenim grabljama – ZUPCIMA, rabio se SVEDER ZUPČENJOK. Od većih alata stolaru je bio potreban stolarski stol – OBELJPANK, alat za tokarenje – DRAJS i druga drvena pomagala, VINKLJIN – pravi kut, KALAMER – krojni predložak, KLAJBAS – tesarska olovka, DLETO – dlijeto i drugo. Stolari su u prošlosti imali puno posla, izrađivali su prozorske okvire i vrata – STOLARIJU, namještaj – MEBELJ, razne drvene sprave i alate potrebne u domaćinstvu za ručnu izradu platna ili u drugim poslovima, poljodjelske alate i pomagala te kuhinjski pribor za pripremu hrane i druge predmete. U prošlosti mnogi muškarci u selu bili su samouki tišljari, znali su si sami manje ili više uspješno izraditi neke potrebne predmete za domaćinstvo. Neki tišljari rado su pak izrađivali REZBARENE predmete – urezivali su razne ukrase u drvu povećavajući im tako vrijednost. Za REZBARIJE najčešće su upotrijebili drvo oraha ili lipe koje nema izražene godove pa je pogodno za obradu.
HTMLText_EB10ECE6_FD03_2938_41C9_38E9AEA5EB67.html =
___
Poljiprivreda


Prema povijesnim podacima u D. Kupčini spominje se Zadruga za unapređenje poljoprivrede još u 19. stoljeću, a 1908. godine formirana je i produžnica Gospodarskog društva kao zadruga Seljačke sloge.



Oko zadruge odvijao se i seoski život mjesta, a spominje se da su dolazili i ljudi iz okolnih sela vidjeti kako se unapređuje seosko gospodarstvo korištenjem željeznog pluga, sijačice, konjske kosilice, žetalice, vršilice i drugog alata. U okviru zadruge održavani su i tečajevi o uzgoju i liječenju stoke, o korištenju umjetnog gnojiva, kuharski tečaj, tečaj šivanja i drugi.
Kupčinac Ferdinand Koren (Ferica) (1859.-1943.) nabavljao je ljudima nove spomenute poljoprivredne strojeve, a i sam ih je prvi koristio. Ideju o unapređenju seoskog gospodarstva širio je i izvan kupčinskih granica. Pisao je članke u novinama o problemima seljaka i širio svijest o potrebi poboljšanja uvjeta života ljudi na selu.
Godine 1920. F. Koren je izabran za narodnog zastupnika Radićeve Seljačke republikanske stranke u izvršno rukovodstvo i redovito je putovao na sastanke. Bio je prijatelj Stjepana Radića osnivača Seljačke stranke koji je prema usmenoj predaji posjetio Korena u D. Kupčini i pritom mu pomagao u poljodjelskim poslovima.
HTMLText_EB160CE6_FD03_2938_41CE_1A5046987DC6.html =
___
Kolar


Svakom seoskom domaćinstvu u prošlosti bila su potrebna kola za prijevoz tereta u poljodjelstvu.



Kola su tada ručno izrađivali majstori KOLARI od drveta jednostavnim ručnim stolarskim alatima koristeći pritom svoju snagu, znanje i naučene vještine. Nakon što je kolar izradio sve drvene dijelove za nova kola bilo je potrebno kotače, osovine i neke druge dijelove dodatno ojačati željezom, okovati, za to je pak bio zadužen majstor KOVAČ. Kovač je u vatri zagrijavao komade željeza do usijanja, a potom udarcima po ražarenom željezu spajao jedan kraj za drugi i tako je izrađivao okove i druge željezne dijelove koji su morali čvrsto prianjati uz drvo kotača ili ojačavali koji drveni dio. Kolar je za izradu jednih kola upotrijebio više vrsta drveta, samo kotač je izrađivao od tri različite vrste. Najčešće je osovina kotača – GLAVINA izrađivana od BRESTOVOG drveta, upori – ŠPICE od HRASTA, a vanjski segmenti – OBLOŽNICE od BUKVE, JASENA ili AGACIJE (bagrema). Drvo je odabirano prema prirodnim svojstvima svake vrste drveta i potrebi na određenim mjestima za tvrdoćom, čvrstoćom, elastičnošću, postojanošću ili izdržljivošću na određene sile ili habanje. Takva kola početkom 60-tih godina 20. stoljeća u Donjoj Kupčini zamjenjuje GUMENJOK – kola sa gumenim kotačima.
HTMLText_EB1F5CE6_FD03_2938_41E8_DC0C67D15557.html =
___
Poljiprivreda


Prema povijesnim podacima u D. Kupčini spominje se Zadruga za unapređenje poljoprivrede još u 19. stoljeću, a 1908. godine formirana je i produžnica Gospodarskog društva kao zadruga Seljačke sloge.



Oko zadruge odvijao se i seoski život mjesta, a spominje se da su dolazili i ljudi iz okolnih sela vidjeti kako se unapređuje seosko gospodarstvo korištenjem željeznog pluga, sijačice, konjske kosilice, žetalice, vršilice i drugog alata. U okviru zadruge održavani su i tečajevi o uzgoju i liječenju stoke, o korištenju umjetnog gnojiva, kuharski tečaj, tečaj šivanja i drugi.
Kupčinac Ferdinand Koren (Ferica) (1859.-1943.) nabavljao je ljudima nove spomenute poljoprivredne strojeve, a i sam ih je prvi koristio. Ideju o unapređenju seoskog gospodarstva širio je i izvan kupčinskih granica. Pisao je članke u novinama o problemima seljaka i širio svijest o potrebi poboljšanja uvjeta života ljudi na selu.
Godine 1920. F. Koren je izabran za narodnog zastupnika Radićeve Seljačke republikanske stranke u izvršno rukovodstvo i redovito je putovao na sastanke. Bio je prijatelj Stjepana Radića osnivača Seljačke stranke koji je prema usmenoj predaji posjetio Korena u D. Kupčini i pritom mu pomagao u poljodjelskim poslovima.
HTMLText_EB441069_FD03_790B_41EE_B7428DD544CE.html =
___
Poljiprivreda


Prema povijesnim podacima u D. Kupčini spominje se Zadruga za unapređenje poljoprivrede još u 19. stoljeću, a 1908. godine formirana je i produžnica Gospodarskog društva kao zadruga Seljačke sloge.



Oko zadruge odvijao se i seoski život mjesta, a spominje se da su dolazili i ljudi iz okolnih sela vidjeti kako se unapređuje seosko gospodarstvo korištenjem željeznog pluga, sijačice, konjske kosilice, žetalice, vršilice i drugog alata. U okviru zadruge održavani su i tečajevi o uzgoju i liječenju stoke, o korištenju umjetnog gnojiva, kuharski tečaj, tečaj šivanja i drugi.
Kupčinac Ferdinand Koren (Ferica) (1859.-1943.) nabavljao je ljudima nove spomenute poljoprivredne strojeve, a i sam ih je prvi koristio. Ideju o unapređenju seoskog gospodarstva širio je i izvan kupčinskih granica. Pisao je članke u novinama o problemima seljaka i širio svijest o potrebi poboljšanja uvjeta života ljudi na selu.
Godine 1920. F. Koren je izabran za narodnog zastupnika Radićeve Seljačke republikanske stranke u izvršno rukovodstvo i redovito je putovao na sastanke. Bio je prijatelj Stjepana Radića osnivača Seljačke stranke koji je prema usmenoj predaji posjetio Korena u D. Kupčini i pritom mu pomagao u poljodjelskim poslovima.
HTMLText_EB463069_FD03_790B_41E7_CC70DF7346AD.html =
___
Poljiprivreda


Prema povijesnim podacima u D. Kupčini spominje se Zadruga za unapređenje poljoprivrede još u 19. stoljeću, a 1908. godine formirana je i produžnica Gospodarskog društva kao zadruga Seljačke sloge.



Oko zadruge odvijao se i seoski život mjesta, a spominje se da su dolazili i ljudi iz okolnih sela vidjeti kako se unapređuje seosko gospodarstvo korištenjem željeznog pluga, sijačice, konjske kosilice, žetalice, vršilice i drugog alata. U okviru zadruge održavani su i tečajevi o uzgoju i liječenju stoke, o korištenju umjetnog gnojiva, kuharski tečaj, tečaj šivanja i drugi.
Kupčinac Ferdinand Koren (Ferica) (1859.-1943.) nabavljao je ljudima nove spomenute poljoprivredne strojeve, a i sam ih je prvi koristio. Ideju o unapređenju seoskog gospodarstva širio je i izvan kupčinskih granica. Pisao je članke u novinama o problemima seljaka i širio svijest o potrebi poboljšanja uvjeta života ljudi na selu.
Godine 1920. F. Koren je izabran za narodnog zastupnika Radićeve Seljačke republikanske stranke u izvršno rukovodstvo i redovito je putovao na sastanke. Bio je prijatelj Stjepana Radića osnivača Seljačke stranke koji je prema usmenoj predaji posjetio Korena u D. Kupčini i pritom mu pomagao u poljodjelskim poslovima.
HTMLText_EB5C4069_FD03_790B_41D8_11DBCC6DD55B.html =
___
Opančar


Opančarski zanat u prošlosti bio je vrlo popularan, gotovo u svakom selu je bilo opančara.



UU Donjoj Kupčini 1939. godine spominje se osam registriranih opančarskih radnji. Opanci – APANKI su tada bili osnovna seoska obuća kojom su ljudi štitili svoja stopala, češće oni siromašniji samo zimi. Ljeti su svi hodali bosi, čak i oni bogatiji da bi im obuća što dulje trajala. Opanci su jednostavna udobna seoska obuća ručno izrađena od goveđe kože. Izrađivani su jednostavnim priborom i alatom uz vještinu i znanje majstora opančara koji su ih prodavali na mjesnim sajmovima ili izrađene po narudžbi u svojim radnjama. Koža je bila osnovni i jedini materijal za opanke, odozdo je obavijala stopalo te je na prednjoj strani bila spojena manjim komadom kože koji zatvara prste – KAPICOM. Muški i ženski opanci razlikovali su se u načinu ukrašavanja kapice, muški su imali na kapici pričvršćeni jezičak, a ženski usukane kožne resice. Pri obuvanju opanke su vezali za stopalo sa dva dugačka tanka remena – Z REMENCI pričvršćena na zapetku – OPETKU tako da su ih nekoliko puta unakrsno omotali uz gležanj i nastavili omatati malo više uz nogu da pritom pridržavaju oko noge ovijen OBUJEK – komad bijelog platna pravokutnog oblika u koji su u prošlosti seljani umatali stopala. Žene su uz opanke češće obuvale KOPICE – vunene ručno pletene i cvjetnim motivom ukrašene čarape. Početkom 20. stoljeća opanci su bili sastavni dio bogatije seoske narodne nošnje.
HTMLText_EB951B21_FD01_EF38_41E0_92EDA897DCEB.html =
___
Pećnica


Natkriveni prostor ispred velike krušne peći obično je bio zatvoren okomito pričvršćenim daskama što je činilo cjelinu naziva PEĆNICA.



Budući da su žene u zidanoj krušnoj peći redovito pekle kruh – KRUV, ljeti i zimi, tako su mogle pripremati tijesto za kruh i ložiti vatru u peći zaštićene od vremenskih nepogoda kiše ili snijega. U Donjoj Kupčini iz prošlosti poznat je ZMESNI KRUV za čiju pripremu se koristi miješano brašno – ZMESNA MELJA od više žitarica, pšenicu nisu koristili. Svaka obitelj znala je u određenom omjeru zamiješati raž – STRN, ječam – JAČMEN, proso – ŽITO i kukuruz – KOKORIZU te je uz vješte ruke, trud i znanje domaćice u krušnoj peći nastajao prepoznatljivi tradicijski kruh.


U prošlosti u svakom domaćinstvu jednom u tjednu gazdarica je ložila krušnu peć i ispekla puno kruha, obično pet-šest LEBOV, za svaki dan po jedan. Pećnica je obično mogla poslužiti i za druge namjene, za pripremu kuhane hrane za svinje ili za ručno pranje rublja – pripremu ŽULJILA. Stoga se u pećnici mogao naći i kotao za okuhavanje rublja u LUGU tzv. PARENJICA i veća drvena korita – NIĆVE za razne namjene, drva i štošta drugo.
HTMLText_EBA98208_FD03_3908_41EF_0E741EFE5897.html =
___
Poljiprivreda


Prema povijesnim podacima u D. Kupčini spominje se Zadruga za unapređenje poljoprivrede još u 19. stoljeću, a 1908. godine formirana je i produžnica Gospodarskog društva kao zadruga Seljačke sloge.



Oko zadruge odvijao se i seoski život mjesta, a spominje se da su dolazili i ljudi iz okolnih sela vidjeti kako se unapređuje seosko gospodarstvo korištenjem željeznog pluga, sijačice, konjske kosilice, žetalice, vršilice i drugog alata. U okviru zadruge održavani su i tečajevi o uzgoju i liječenju stoke, o korištenju umjetnog gnojiva, kuharski tečaj, tečaj šivanja i drugi.
Kupčinac Ferdinand Koren (Ferica) (1859.-1943.) nabavljao je ljudima nove spomenute poljoprivredne strojeve, a i sam ih je prvi koristio. Ideju o unapređenju seoskog gospodarstva širio je i izvan kupčinskih granica. Pisao je članke u novinama o problemima seljaka i širio svijest o potrebi poboljšanja uvjeta života ljudi na selu.
Godine 1920. F. Koren je izabran za narodnog zastupnika Radićeve Seljačke republikanske stranke u izvršno rukovodstvo i redovito je putovao na sastanke. Bio je prijatelj Stjepana Radića osnivača Seljačke stranke koji je prema usmenoj predaji posjetio Korena u D. Kupčini i pritom mu pomagao u poljodjelskim poslovima.
HTMLText_EBABF46A_FD03_1908_41D6_40A4722A9C4A.html =
___
Sokočnica


Sokočnica je bila samostalna manja zgrada u dvorištu građena od drvenih planjki.



U vremenu dok je velika obiteljska zadruga bila oblik zajedničkog života, rada i raspodjele stečenih dobara, svaka mnogobrojna obiteljska zajednica posjedovala je uz zajedničku kuću – IŽU i više različitih gospodarskih zgrada.


Sokočnica je bila samostalna manja zgrada u dvorištu građena od drvenih planjki. Unutrašnjost joj je bila jedna prostorija sa dva ili tri manja prozora, zatvorena vratima koja su bila zaključavana. Tu se obično nalazio 'ŠPORET NA DRVA' – na kojem je gazdarica kuhala hranu – JELO, za cijelu zadružnu braću – DRUŽINU, a pritom je vatru u šporetu ložila drvima. Na taj način zbog kuhanja ljeti nisu morali dodatno zagrijavati prostor u kući, stoga kasnije SOKOČNICU nazivaju ljetnom kuhinjom – LETNA KUNJA.


Zimi su pak u sokočnici kuhali krumpir za svinje ili im pripremali drugu toplu hranu dok se tu istovremeno moglo ispržiti kukuruz za žgance. Interijer su još popunjavale STALOŽE – police za čuvanje kruha koje su još poslužile i za odlaganje posuđa kod pripreme hrane kao i drvene zdjele i korita – STRUGANJE I MESATJE NIĆVE za pripremu tijesta i drugi pribor za pečenje kruha. U blizini sokočnice obično je bila i zidana krušna peć, a međuprostor je često bio natkriven i zatvoren okomito pričvršćenim daskama – 'bilo je obito z deskami'. Zajedno sa krušnom peći činilo je to cjelinu – PEĆNICU iz koje se ložila vatra u krušnoj peći.
HTMLText_EBAD6B27_FD01_EF38_41C0_523A99A4060E.html =
___
Poljiprivreda


Prema povijesnim podacima u D. Kupčini spominje se Zadruga za unapređenje poljoprivrede još u 19. stoljeću, a 1908. godine formirana je i produžnica Gospodarskog društva kao zadruga Seljačke sloge.



Oko zadruge odvijao se i seoski život mjesta, a spominje se da su dolazili i ljudi iz okolnih sela vidjeti kako se unapređuje seosko gospodarstvo korištenjem željeznog pluga, sijačice, konjske kosilice, žetalice, vršilice i drugog alata. U okviru zadruge održavani su i tečajevi o uzgoju i liječenju stoke, o korištenju umjetnog gnojiva, kuharski tečaj, tečaj šivanja i drugi.
Kupčinac Ferdinand Koren (Ferica) (1859.-1943.) nabavljao je ljudima nove spomenute poljoprivredne strojeve, a i sam ih je prvi koristio. Ideju o unapređenju seoskog gospodarstva širio je i izvan kupčinskih granica. Pisao je članke u novinama o problemima seljaka i širio svijest o potrebi poboljšanja uvjeta života ljudi na selu.
Godine 1920. F. Koren je izabran za narodnog zastupnika Radićeve Seljačke republikanske stranke u izvršno rukovodstvo i redovito je putovao na sastanke. Bio je prijatelj Stjepana Radića osnivača Seljačke stranke koji je prema usmenoj predaji posjetio Korena u D. Kupčini i pritom mu pomagao u poljodjelskim poslovima.
HTMLText_EBADA46A_FD03_1908_41D5_9460B5759425.html =
___
Poljiprivreda


Prema povijesnim podacima u D. Kupčini spominje se Zadruga za unapređenje poljoprivrede još u 19. stoljeću, a 1908. godine formirana je i produžnica Gospodarskog društva kao zadruga Seljačke sloge.



Oko zadruge odvijao se i seoski život mjesta, a spominje se da su dolazili i ljudi iz okolnih sela vidjeti kako se unapređuje seosko gospodarstvo korištenjem željeznog pluga, sijačice, konjske kosilice, žetalice, vršilice i drugog alata. U okviru zadruge održavani su i tečajevi o uzgoju i liječenju stoke, o korištenju umjetnog gnojiva, kuharski tečaj, tečaj šivanja i drugi.
Kupčinac Ferdinand Koren (Ferica) (1859.-1943.) nabavljao je ljudima nove spomenute poljoprivredne strojeve, a i sam ih je prvi koristio. Ideju o unapređenju seoskog gospodarstva širio je i izvan kupčinskih granica. Pisao je članke u novinama o problemima seljaka i širio svijest o potrebi poboljšanja uvjeta života ljudi na selu.
Godine 1920. F. Koren je izabran za narodnog zastupnika Radićeve Seljačke republikanske stranke u izvršno rukovodstvo i redovito je putovao na sastanke. Bio je prijatelj Stjepana Radića osnivača Seljačke stranke koji je prema usmenoj predaji posjetio Korena u D. Kupčini i pritom mu pomagao u poljodjelskim poslovima.
HTMLText_EBAF6B27_FD01_EF38_41E5_E20F02E62D16.html =
___
Poljiprivreda


Prema povijesnim podacima u D. Kupčini spominje se Zadruga za unapređenje poljoprivrede još u 19. stoljeću, a 1908. godine formirana je i produžnica Gospodarskog društva kao zadruga Seljačke sloge.



Oko zadruge odvijao se i seoski život mjesta, a spominje se da su dolazili i ljudi iz okolnih sela vidjeti kako se unapređuje seosko gospodarstvo korištenjem željeznog pluga, sijačice, konjske kosilice, žetalice, vršilice i drugog alata. U okviru zadruge održavani su i tečajevi o uzgoju i liječenju stoke, o korištenju umjetnog gnojiva, kuharski tečaj, tečaj šivanja i drugi.
Kupčinac Ferdinand Koren (Ferica) (1859.-1943.) nabavljao je ljudima nove spomenute poljoprivredne strojeve, a i sam ih je prvi koristio. Ideju o unapređenju seoskog gospodarstva širio je i izvan kupčinskih granica. Pisao je članke u novinama o problemima seljaka i širio svijest o potrebi poboljšanja uvjeta života ljudi na selu.
Godine 1920. F. Koren je izabran za narodnog zastupnika Radićeve Seljačke republikanske stranke u izvršno rukovodstvo i redovito je putovao na sastanke. Bio je prijatelj Stjepana Radića osnivača Seljačke stranke koji je prema usmenoj predaji posjetio Korena u D. Kupčini i pritom mu pomagao u poljodjelskim poslovima.
HTMLText_EBD3F46F_FD03_1908_41A0_B579E8C0C44C.html =
___
Poljiprivreda


Prema povijesnim podacima u D. Kupčini spominje se Zadruga za unapređenje poljoprivrede još u 19. stoljeću, a 1908. godine formirana je i produžnica Gospodarskog društva kao zadruga Seljačke sloge.



Oko zadruge odvijao se i seoski život mjesta, a spominje se da su dolazili i ljudi iz okolnih sela vidjeti kako se unapređuje seosko gospodarstvo korištenjem željeznog pluga, sijačice, konjske kosilice, žetalice, vršilice i drugog alata. U okviru zadruge održavani su i tečajevi o uzgoju i liječenju stoke, o korištenju umjetnog gnojiva, kuharski tečaj, tečaj šivanja i drugi.
Kupčinac Ferdinand Koren (Ferica) (1859.-1943.) nabavljao je ljudima nove spomenute poljoprivredne strojeve, a i sam ih je prvi koristio. Ideju o unapređenju seoskog gospodarstva širio je i izvan kupčinskih granica. Pisao je članke u novinama o problemima seljaka i širio svijest o potrebi poboljšanja uvjeta života ljudi na selu.
Godine 1920. F. Koren je izabran za narodnog zastupnika Radićeve Seljačke republikanske stranke u izvršno rukovodstvo i redovito je putovao na sastanke. Bio je prijatelj Stjepana Radića osnivača Seljačke stranke koji je prema usmenoj predaji posjetio Korena u D. Kupčini i pritom mu pomagao u poljodjelskim poslovima.
## Media ### Title album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B.label = Main album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_0.label = IMG_6609 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_1.label = IMG_6611 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_10.label = IMG_6683 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_100.label = IMG_7886 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_101.label = IMG_7889 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_102.label = IMG_7890 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_103.label = IMG_7892 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_104.label = IMG_7896 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_105.label = IMG_7898 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_106.label = IMG_7899 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_107.label = IMG_7900 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_108.label = IMG_7901 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_109.label = IMG_7903 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_11.label = IMG_6686 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_110.label = IMG_7904 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_111.label = IMG_7905 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_112.label = IMG_7906 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_113.label = IMG_7907 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_114.label = IMG_7909 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_115.label = IMG_7911 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_116.label = IMG_7913 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_117.label = IMG_7916 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_118.label = IMG_7917 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_119.label = IMG_7918 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_12.label = IMG_6687 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_120.label = IMG_7920 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_121.label = IMG_7921 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_122.label = IMG_7922 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_123.label = IMG_7923 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_124.label = IMG_7924 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_125.label = IMG_7925 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_126.label = IMG_7927 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_127.label = IMG_7929 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_128.label = IMG_7933 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_129.label = IMG_7934 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_13.label = IMG_7769 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_130.label = IMG_7935 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_131.label = IMG_7936 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_132.label = IMG_7938 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_133.label = IMG_7940 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_134.label = IMG_7941 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_135.label = IMG_7942 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_136.label = IMG_7943 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_137.label = IMG_7944 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_138.label = IMG_7945 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_139.label = IMG_7947 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_14.label = IMG_7770 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_140.label = IMG_7948 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_141.label = IMG_7950 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_142.label = IMG_7951 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_143.label = IMG_7952 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_144.label = IMG_7953 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_145.label = IMG_7955 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_146.label = IMG_7956 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_147.label = IMG_7957 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_148.label = IMG_7958 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_149.label = IMG_7960 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_15.label = IMG_7771 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_150.label = IMG_7962 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_151.label = IMG_7963 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_152.label = IMG_7964 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_153.label = IMG_7965 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_154.label = IMG_7966 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_155.label = IMG_7967 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_156.label = IMG_7968 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_157.label = IMG_7971 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_158.label = IMG_7972 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_159.label = IMG_7974-HDR album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_16.label = IMG_7772 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_160.label = IMG_7976 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_161.label = IMG_7977 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_162.label = IMG_7978 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_163.label = IMG_7979 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_164.label = IMG_7981 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_165.label = IMG_7983 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_166.label = IMG_7984 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_167.label = IMG_7988 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_168.label = IMG_7989 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_169.label = IMG_7990 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_17.label = IMG_7773 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_170.label = IMG_7992 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_171.label = IMG_7994 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_172.label = IMG_7995 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_173.label = IMG_7997 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_18.label = IMG_7774 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_19.label = IMG_7775 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_2.label = IMG_6618 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_20.label = IMG_7776 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_21.label = IMG_7777 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_22.label = IMG_7779 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_23.label = IMG_7780 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_24.label = IMG_7781 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_25.label = IMG_7782 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_26.label = IMG_7783 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_27.label = IMG_7785 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_28.label = IMG_7787 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_29.label = IMG_7788 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_3.label = IMG_6622 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_30.label = IMG_7789 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_31.label = IMG_7790 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_32.label = IMG_7792 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_33.label = IMG_7793 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_34.label = IMG_7794 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_35.label = IMG_7795 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_36.label = IMG_7796 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_37.label = IMG_7798 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_38.label = IMG_7799 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_39.label = IMG_7801 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_4.label = IMG_6628 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_40.label = IMG_7804 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_41.label = IMG_7806 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_42.label = IMG_7807 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_43.label = IMG_7808 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_44.label = IMG_7809 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_45.label = IMG_7810 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_46.label = IMG_7811 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_47.label = IMG_7812 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_48.label = IMG_7813 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_49.label = IMG_7814 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_5.label = IMG_6635 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_50.label = IMG_7815 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_51.label = IMG_7816 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_52.label = IMG_7819-HDR album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_53.label = IMG_7820-HDR album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_54.label = IMG_7822 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_55.label = IMG_7825-HDR album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_56.label = IMG_7829 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_57.label = IMG_7830 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_58.label = IMG_7832 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_59.label = IMG_7836 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_6.label = IMG_6637 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_60.label = IMG_7837 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_61.label = IMG_7838 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_62.label = IMG_7839 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_63.label = IMG_7840 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_64.label = IMG_7842 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_65.label = IMG_7843 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_66.label = IMG_7844 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_67.label = IMG_7845 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_68.label = IMG_7847 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_69.label = IMG_7849-HDR album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_7.label = IMG_6657 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_70.label = IMG_7850 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_71.label = IMG_7852 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_72.label = IMG_7854 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_73.label = IMG_7855 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_74.label = IMG_7856 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_75.label = IMG_7857 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_76.label = IMG_7858 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_77.label = IMG_7859 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_78.label = IMG_7860 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_79.label = IMG_7861 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_8.label = IMG_6673 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_80.label = IMG_7862 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_81.label = IMG_7863 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_82.label = IMG_7864 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_83.label = IMG_7865 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_84.label = IMG_7866 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_85.label = IMG_7867 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_86.label = IMG_7869 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_87.label = IMG_7870 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_88.label = IMG_7871 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_89.label = IMG_7872 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_9.label = IMG_6681 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_90.label = IMG_7873 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_91.label = IMG_7874 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_92.label = IMG_7875 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_93.label = IMG_7877 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_94.label = IMG_7878 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_95.label = IMG_7879 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_96.label = IMG_7880 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_97.label = IMG_7881 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_98.label = IMG_7882 album_C6C607E3_DC76_169C_418C_24E32D72C32B_99.label = IMG_7883 media_C039E720_DBE9_B599_41CA_F5B27B356D31.label = etno4 media_C069C6B7_DBEA_B4E6_41E7_C339A6A943B6.label = etno3 media_C2EA015D_DBEA_CDAB_41A8_34D5D30E393E.label = etno2 media_C6EF76E2_DBEE_D49E_41DE_3D2EB34D8C60.label = detno6 media_C7ACED97_DBE9_54A7_41EA_C3207E576F41.label = etno5 media_C8497322_D9A8_C190_41C1_FFBC5DA39A5E.label = etno3 media_CD6B7E56_DBD6_D7B9_41D0_17C384884257.label = etno1 media_CF53366F_DBD9_5467_41E5_8170F1EF4E5C.label = dobrodoslica panorama_A9BCC9B4_B802_DACA_41A1_EF05939FF1DD.label = Čardak (3) panorama_B6107967_B802_3A56_41C1_744CD1D21913.label = Staza (4) panorama_B610B12D_B802_2BDA_41D1_78E49F34E4B8.label = Interijer (2)(2) panorama_B610E0F3_B802_EA4E_41DF_40C3538D7114.label = Interijer (2)(6) panorama_B610E315_B802_2FCA_41E1_6AAB87A10DC2.label = Interijer (2)(4) panorama_B610EA05_B802_D9CA_41E3_C6DA39BB1FCA.label = Interijer (2)(5) panorama_B610FB42_B802_7E4E_41D8_7FEDA97A0409.label = Interijer (2)(3) panorama_B6111687_B807_D6D6_41D1_733E4D219FD8.label = Interijer (4)(2) panorama_B61117F6_B806_3636_41B1_A714FA98FA03.label = Čardak (4) panorama_B6116111_B806_2BCA_41A2_EB55B96C6F09.label = Interijer (3)(3) panorama_B611618D_B806_2ADA_4151_0C50149A85AC.label = Staza (9) panorama_B61183B9_B806_6E3A_41BA_C69AF6113263.label = Kuća panorama_B611B38C_B806_2EDA_41C6_4AD6DDAA19FA.label = Interijer (3)(4) panorama_B611BBE0_B806_5E4A_41C3_96064CC7FB80.label = Staza (10) panorama_B611FA20_B806_F9CA_41D3_6E8C21CE1DA9.label = Interijer (3)(2) panorama_B61204BF_B802_2A35_41DF_159130892760.label = Staza (2) panorama_B61207A5_B803_F6CA_41C3_C8B20CA9D680.label = Interijer (4)(5) panorama_B6122B69_B802_7E5A_41C1_6AB6088E2774.label = Staza (1) panorama_B61258AE_B805_DAD6_41DC_061B7732F31C.label = Staza (8) panorama_B6127023_B802_29CE_41C3_C9484B73ACEB.label = Staza (6) panorama_B61295F5_B805_EA4A_418D_F8645B744052.label = Staza (7) panorama_B612CB37_B802_3E36_41E5_428F888B4A43.label = Čardak (2) panorama_B612D53A_B802_6A3F_41E2_6150FA678120.label = Staza (5) panorama_B612F857_B802_DA77_41E4_D0FACD79416F.label = Staza (3) panorama_B613D706_B803_D7D6_41D8_77CD18DC61E0.label = Čardak (1) panorama_B616B036_B806_6A36_41C3_01ABA234EED6.label = Staza (11) panorama_B616DFCB_B807_D65E_41E3_475D23BADE24.label = Interijer (4)(3) panorama_B6170C78_B806_5A3A_41DC_02A3BF1A7E5E.label = Interijer (1)(3) panorama_B6173514_B806_6BCA_4181_D5A19FE25631.label = Interijer (4)(4) panorama_B6173D58_B806_FA7A_41C1_82073A1D851F.label = Interijer (1)(1) panorama_B617495E_B805_DA76_41CC_0C4C31DE1E15.label = Interijer (2)(1) panorama_B6174B5B_B806_3E7E_41E2_E3F168537366.label = Interijer (1)(5) panorama_B6174D1B_B806_3BFE_41D2_F2E3F82A5ACA.label = Interijer (4)(1) panorama_B6179277_B805_EE36_41E4_ED3AE21A118D.label = Interijer (1)(6) panorama_B617D4D6_B806_2A76_41DA_D64545689B21.label = Interijer (1)(2) panorama_B617E442_B806_6A4E_41DC_FD12E3CB00BC.label = Interijer (1)(4) panorama_DA8A5B5F_D1DE_1BFA_41E6_31E95300B9F2.label = Interijer (5) panorama_E2DBE98B_EE5C_FDA5_41E7_A82D4CF1ACD6.label = Output_Q360_20200930_103058_00001H-HDR1 ## Hotspot ### Tooltip HotspotPanoramaOverlayArea_EE2E4447_FD07_3907_41B3_D9B5CDA9E456.toolTip = \